Počinje čistka u Stejt departmentu, 3.700 ljudi ostaje bez posla, među njima i mnogi na Balkanu !
Čistka u američkom State Departmentu, najavljena još krajem aprila, trebala bi početi uskoro, moguće već ove sedmice. Kako doznaje New York Times, državni sekretar Marco Rubio u četvrtak je službeno obavijestio zaposlenike da će uskoro početi otpuštanja u sklopu plana konsolidacije koji, prema tvrdnjama zvaničnika, ima za cilj smanjenje birokratske preopterećenosti i racionalizaciju resursa.
State Department, veliki resor izvršne vlasti zadužen za vođenje američke spoljne politike, trenutno zapošljava oko 80.000 ljudi, od kojih je otprilike 18.700 stacionirano unutar SAD. Prema najavljenom planu reorganizacije, administracija Donalda Trampa namjerava smanjiti broj domaćih zaposlenika za oko 20 posto, što znači da će gotovo 3.700 ljudi ostati bez posla. Rezaće se i na terenu. Predviđeno je zatvaranje oko 30 američkih konzulata širom svijeta, ponajviše u Evropi i Africi.
Među lokacijama koje se pominju nalaze se konzulati u Mostaru i Banjoj Luci (Bosna i Hercegovina), Solunu (Grčka) te ambasade u Luksemburgu, Kongu, Južnom Sudanu, Centralnoafričkoj Republici i na Malti. Sudbina konzulata u BiH mogla bi se saznati uskoro jer je u Sarajevu ovih dana bio visoki funkcioner State Departmenta zadužen za Evropu Brendan Hanrahan. On je izjavio da SAD ostaju privržene jačanju saradnje s BiH, ali još nije jasno kakva će tačno biti Trampova politika prema regiji.
Cilj takvih mjera jest “optimizovati diplomatsko prisustvo” zatvaranjem ili smanjivanjem onih misija koje se smatraju skupim za održavanje ili nedovoljno korištenim. Sve se to, tvrdi administracija, čini kako bi se ograničili troškovi, smanjila birokracija i maksimalizovao povrat ulaganja, a resursi usmjerili ondje gdje se procjenjuje da su najpotrebniji.
Stručnjaci upozoravaju da bi ovakvi potezi mogli imati ozbiljne bezbjednosne i strateške posljedice. Ukidanje diplomatskih ispostava na ključnim lokacijama moglo bi, kako tvrde, potkopati američke obavještajne i protivterorističke kapacitete, posebno u nestabilnim regijama poput Iraka i Somalije. Uz to, upozorava se da bi povlačenje iz manjih, ali geopolitički osjetljivih mjesta moglo stvoriti vakuum koji će brzo ispuniti konkurentske sile poput Kine i Rusije.
Zapadni Balkan jedna je od regija u kojoj bi posljedice mogle biti posebno izražene. Smanjivanje američke diplomatske prisutnosti u toj regiji moglo bi, prema mišljenju mnogih analitičara, podstaći autoritarne i nacionalističke snage koje već djeluju na razgradnji postojećih mirovnih i institucionalnih okvira. Predsjednica tzv. Kosova Vjosa Osmani nedavno je izjavila kako ima pouzdane informacije da je predsjednik Tramp lično intervenisao kako bi spriječio moguću eskalaciju tenzija iz Srbije prema tzv. Kosovu. Nije iznijela detalje, ali je naglasila da se incident dogodio nedavno te poručila da je “prevencija ključna jer se nešto već dogodilo”.
Ako dođe do smanjenja broja američkih diplomata i obavještajaca u regiji, oni koji ostanu mogli bi postati preopterećeni, a to povećava rizik od propuštanja ključnih informacija i prijetnji. Te bojazni nisu neosnovane. Svjež je primjer Teksasa, gdje se pretpostavlja da su Trampovi rezovi u agencijama za izdavanje životno opasnih vremenskih upozorenja, kao što su uragani, tornada i poplave, doprinijeli kašnjenju u komunikaciji s lokalnim vlastima koje nisu na vrijeme upozorile stanovnike na razornu poplavu u kojoj je poginulo najmanje 120 ljudi. Manjak iskusnih meteorologa i slabija koordinacija pominju se kao jedan od faktora koji su potencijalno uticali na razmjere katastrofe.
Na Balkanu, uz aktere koji koriste slabiju međunarodnu prisutnost, prisutne su i strane sile poput Rusije, koje putem dezinformacija, političke i bezbjednosne podrške te finansijskih ponuda šire svoj uticaj. Smanjenje finansiranja programa USAID-a dodatno slabi kapacitete nevladinih organizacija, nezavisnih medija i društvenih grupa koje se protive autoritarnim tendencijama. Bez adekvatne američke podrške mnogi od tih ljudi i organizacija mogli bi biti označeni kao “strani agenti”, navodi se u ovim procjenama.
Ako SAD značajno smanje svoju vojno-diplomatsku prisutnost na Zapadnom Balkanu, krhku arhitekturu mira koju su izgradili mogle bi zamijeniti regionalne vojne koalicije, poput one koju su nedavno potpisali Hrvatska, Albanija i tzv. Kosovo. Ali, ako ti sporazumi budu isključivi i nekoordinisani s NATO-om i EU, mogli bi doprinijeti daljnjoj fragmentaciji regije te potaći nove “blokovske” tenzije, prenosi jutarnji.hr.
izvor : jutarnji.hr.
