U Kini se upravo događa istorijski preokret !

Sad kad su Sjedinjene Američke Države napravile totalni zaokret u odnosu na klimatske akcije, a Evropska unija prisiljena je da se naoružava, hoće li borba za smanjenje emisija stakleničkih gasova koji uzrokuju globalno zagrijavanje i čije posljedice postaju sve očitije, prestati?

Ukratko – neće, i to zbog zemlje koja je sve donedavno bila jedan od najvećih problema, a sada krupnim koracima grabi naprijed ostavljajući iza sebe i Ameriku i Evropu.

Kina – koja je trenutno odgovorna za nešto manje od 30 posto svjetskih emisija, posljednjih 12 mjeseci bilježi pad emisija stakleničkih gasova, što predstavlja prelomni trenutak koji sasvim mijenja pravila igre.

Ono što je još važnije, Kina je uspjela smanjiti emisije uprkos povećanoj potražnji za energijom. Prijašnja smanjenja emisija u Kini događala su se samo usljed nekih spoljnih faktora koji su usporavali ekonomiju, poput pandemije kovida, ali sada privreda raste, energije se troši sve više – a emisije štetnih gasova uprkos tome padaju.

To je zaista trenutak za slavlje jer se sve donedavno Kina pravdala kako njen privredni razvoj nije moguć bez fosilnih goriva.

Lauri Myllyvirta iz Centra za istraživanje energije i čistoće vazduha za BBC kaže kako bi se svjetske emisije stabilizirale još prije 10 godina da nije bilo Kine. Ali sada, istraživanje istog centra pokazuje da su kineske emisije stakleničkih gasova pale za 1,6 posto u poređenju s istim razdobljem lani.

Ovo se dogodilo zaista u posljednji trenutak jer, prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama UN-a (IPCC), ako svijet želi izbjeći najgore posljedice klimatskih promjena i katastrofalne scenarije, neophodno je zadržati globalno zagrijavanje ispod 1,5°C.

Ali, kako je Kini pošlo za rukom ono što američki predsjednik Tramp tvrdi da nije moguće – održati rast privredei smanjiti emisije?

Ne – vjetar i sunce nisu ni preslabi ni preskupi

Veliki dio smanjenja emisija može se pripisati upravo ulaganjima u energiju vjetra i sunca na nacionalnom nivou.

Ovo je trenutak da se prisjetimo i nedavne Trampove opaske kad je rekao da “pametne zemlje ne postavljaju vjetroelektrane” i da “nikada nije vidio vjetroelektranu u Kini”.

“Kina trenutno gradi 68 termoelektrana na ugalj, a mi postavljamo vjetroelektrane. Da vam kažem, vjetar ne funkcioniše, osim što uništava naša polja i naše doline i ubija sve ptice, vrlo je slab i skup. Sve je proizvedeno u Kini”, rekao je Tramp.

“Primijetio sam nešto, sa svim vjetrenjačama koje nam Kina šalje – na šta trošimo novac, jer je to najskuplja energija – vidim da oni proizvode oko 95 posto vjetroturbina, a nikad nisam vidio vjetroelektranu u Kini! Zašto je to tako? Neka neko to provjeri.”

I BBC je provjerio. Trampove tvrdnje ne samo da nisu tačne, nego je istina dijametralno suprotna.

Myllyvirta objašnjava da je Kina više od polovine ukupne količine solarnih i vjetroelektrana instalirala u posljednjih nekoliko godina. Osim toga, kapacitet solarne energije iz elektrana koji je Kina instalirala prošle godine uporediv je s onim što EU ima ukupno.

I to je “zapanjujući tempo rasta”, naglašava Myllyvirta.

Nedavno istraživanje britanskog think-tanka Ember pokazalo je da je u aprilu otprilike četvrtina energije generisane u Kini došla iz solarnih i vjetroelektrana.

Istovremeno, električna energija generisana iz fosilnih goriva tokom prva četiri mjeseca 2024. godine pala je za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Analitičar iz Embera, Yang Biqing, kaže kako ovakvi rezultati predstavljaju dramatičnu promjenu za zemlju koja je tradicionalno zavisila od uglja.

Naravno, ugalj će još neko vrijeme ostati glavni izvor energije, jer vjetar i sunce, barem za sada, još uvijek nisu dovoljno stabilni i konstantni izvori energije.

Ali u slučaju Kine valja naglasiti još nešto. Osim što ubrzanim tempom instalisa solarne i vjetroelektrane, Kina ih i proizvodi.

Kineske kompanije su predvodnice u zelenoj tehnologiji i proizvode između 60 i 80 posto ukupne svjetske količine dijelova za solarne i vjetroelektrane.

Ipak, tako brzo širenje i razvoj zelene tehnologije u Kini ima i svoju crnu stranu. Naime, jagma za mineralima neophodnim za zelene tehnologije u Kini je podstakla kršenje ljudskih prava i uništavanje okoline, upozorava Centar za poslovne i ljudske resurse.

Okretanje obnovljivim izvorima energije dobro je za nacionalnu bezbjednost

Iako krupnim koracima grabi naprijed, kineski energetski miks i dalje zaostaje za zapadnim privredama. U Velikoj Britaniji obnovljivi izvori energije čine 46,3 posto ukupno proizvedene energije, a u SAD nešto više od 20 posto.

Ali, stručnjaci se slažu da su nagli procvat zelene tehnologije u Kini i njena sposobnost da primijeni zelenu tehnologiju u ogromnim razmjerima imali ključan uticaj na približavanje emisija ugljenika zapadnim zemljama i zadali tempo koji ostale zemlje sad treba da prate.

Ipak, neki upozoravaju da trenutne dobre vijesti ne znače i da će pad emisija ugljenika nužno biti održiv.

Sukobi i nesigurnosti u svijetu, smatra Li Shuo iz Instituta za politiku azijskog društva (ASPI), mogle bi Kinu gurnuti nazad prema korištenju ugljenikna.

Ali, Christoph Nedopil Wang, direktor Griffith Asia Institute u Australiji, misli da bi se moglo dogoditi upravo suprotno.

Naime, Kina bi upravo zbog ratova i nesigurnosti koje u posljednje vrijeme prate svjetsko tržište fosilnih goriva mogla odlučiti da se okrene obnovljivim izvorima energije te se tako više neće morati oslanjati na uvoz. Podsjetimo, Kina je najveći svjetski uvoznik fosilnih goriva, uključujući naftu, prirodni gasi ugljenij. Iako ima ogromne unutarnje rezerve fosilnih goriva, to ne zadovoljava njene energetske potrebe.

Zato bi se mogla sasvim okrenuti obnovljivim izvorima energije te tako poboljšati i svoju nacionalnu bezbjednost, smatra Wang.

Kina će uskoro preteći SAD

Uprkos pozitivnim rezultatima, Kina je još daleko od toga da ispuni svoje obveze preuzete u okviru Pariskog sporazuma kad se obvezala da će do 2030. smanjiti intenzitet ugljenika za više od 65 posto u odnosu na nivo iz 2005.

Kina je sebi postavila privremeni cilj smanjenja intenziteta ugljenika za 18 posto između 2020. i 2025. Međutim, tokom pandemije kovida 19 ti su se napori značajno smanjili te je do kraja 2024. postigla smanjenje od samo 7,9 posto.

Svoj cilj smanjenja od 65 posto još uvijek se može dostići, ali tempo prelaska na obnovljive izvore energije više ne smije usporavati.

A čini se da ni neće. Štaviše, od zemlje problema, Kina bi uskoro mogla postati predvodnik u zelenoj tehnologiji, što je ogromna promjena u odnosu na prije 10 godina kad je Kina imala stav da je zemlja u razvoju i da smanjenje emisija jednostavno nije moguće bez štete po njenu privredu, kaže dr Nedopil Wang.

Važno je napomenuti i da nastavak razvoja zelenih tehnologija i smanjenje emisija moglo bi značiti da će Kina uskoro preteći svoga rivala SAD koji je proglasio neprijateljstvo prema klimatskim akcijama – i ponovno se kladiti na ugalj kao da smo u 19. vijeku – te u navedenom postati lider.

Vidljivo je da Kina ide u tom smjeru.

Predsjednik Si Đinping rekao je kako su “čista voda i zelene planine vrijedne kao zlato i srebro”, a svjetskim čelnicima na nedavnoj klimatskoj konferenciji poručio je: “Umjesto da pričamo, moramo djelovati i svoje ciljeve pretvoriti u opipljive rezultate.”