NERAZGOVJETAN GOVOR, MUCANJE, TEPANJE, PROBLEMI KOD PISANJA I ČITANJA SU ALRM ZA RODITELJE
INTERVJU SA LOGOPEDOM MARINOM GAVRIĆ GOVEDARICA
Marinin priručnik za podsticanje govorno-jezičkog razvoja postao veoma tražen jer je olakšao učenje djeci ali i roditeljima, a ona za Novosti plus otkriva kako izgleda njen svakodnevni rad i daje savjete roditeljima kako da postupe ako uoče neke teškoće kod svojih mališana
„Srećna djeca i zadovoljni roditelji su moj cilj“. Tako glasi životni moto ove mlade i uspješne žene, koja svakodnevno radi sa djecom kojima je potrebna pomoć logopeda. Puna pozitivne energije, sa velikim osmijehom i sa puno strpljenja dočekuje svoje mališane i njihove roditelje. Marina je rođena 1988. god. u Doboju, gdje je završila srednju medicinsku školu, a nakon toga upisala Edukacijsko rehabilitacijski fakultet u Tuzli, smjer logoped- surdoaudiolog. Po završetku studija dolazi na volontiranje u Banjaluku u Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju „Dr Miroslav Zotović“. Radila je u nekoliko banjalučkih udruženja za djecu sa poteškoćama u razvoju od kojih izdvaja Servis centar za djecu sa poteškoćama u razvoju i podršku porodicama „Dajte nam šansu – Svjetlice, koji se sada zove „Zvjezdice“ sa kojima je imala najdužu saradnju i stekla bogato iskustvo.
Nakon poroda je zajedno sa kolegicama pokrenula priču o savjetovalištu za djecu, gdje bi djeca od ranog uzrasta pa do adolescencije imala potpunu podršku, kako za razvojne probleme tako i za pomoć i podršku porodici kroz savjetodavni, prevencijski i intervencijski rad. UG „Srećna djeca“ Banjaluka djeci pruža logopedske tretmane, psihološke i defektološke tretmane, edukativno kreativne radionice za djecu i roditelje, pomoć u rešavanju školskih zadataka i učenja, a uskoro je u planu i edukativno kreativni boravak koji će da vodi vaspitač -defektolog.
Zašto ste odlučili postati logoped ?
Prvenstveno jer volim djecu, a zatim što je to jedan lijep i human poziv. Rad sa djecom ispunjava dušu, a njihov osmijeh liječi sve boli. Mislim da nema ljepšeg poklona od sreće koju dijete ispoljava i prenosi sa radošću na sve oko sebe kada uspije da postigne dobre rezultate. Naročito ističem rad sa djecom koja imaju poteškoće u razvoju, njihov mali napredak znači mnogo za roditelje i njih same, a znajući da ste dijelom zaslužni za to je neopisiv osjećaj.
Koji su najčešći problemi kod djece za koje je potrebna pomoć logopeda?
U zadnje vrijeme su to najviše problemi nerazvijenog govora na uzrastu od tri ili više godina, zatim djeca iz autističnog spektra kojih je na žalost sve više i više, te nerazgovijetan govor kod djece starije od tri godine i dislalija ili tzv. tepanje kod starijeg uzrasta. U manjem broju su tu problemi sa čitanjem i pisanjem, problemi sa učenjem i disfluentan govor – mucanje.
Koliko u prosijeku traju vaši tretmani ?
U zavisnosti od toga šta se tretira određuje se i dužina tretmana, najlakše se koriguju glasovi iako i tu imamo iznimke jer nekom djetetu je potrebno više vremena da bi savladao i automatizovao nove govorne navike. Najčešće se rade korekcije glasova : Č , Ž, Š , L , R, a u zavisnosti od posvećenosti u radu sa djetetom i kući potrebno je od 10 do 20 tretmana za korekciju, a nekada i više .
Kada je u pitanju tretman mucanja, tu se radi duži vremenski period jer je riječ o kompleksnom problemu koji utiče na cjelokupnu ličnost pa bi bilo poželjno u tretmane uključiti i rad sa psihologom. Bitno je naglasiti da roditelji ne treba i ne smiju da očekuju brze rezultate kod djece jer time samo stvaraju frustraciju i otpor prema učenju.
U kom uzrastu se mogu javiti poteškoće i kako ih uočiti?
Roditelji bi trebalo da obraćaju pažnju već od samog rođenja djeteta jer tu započinje komunikacija sa bebom, dakle na tom dojenačkom uzrastu da prate da li beba ima kontakt očima, da li reaguje na spoljašnje podražaje – auditivne i vizuelne, razvoj motorike… Na starijem uzrastu se svakako prati progovaranje koje se danas sve više se pomjera ka granicama koje su nekada smatrane patološkim, naravno imate djece koja kasno progovore ali nije baš tipično da dijete na uzrastu od tri godine tek započinje fazu progovaranja.
Roditelji danas najviše sami prave problem u razvoju govora kod djece jer ih prezaštićuju, previše udovoljavaju i dopuštaju da manipulišu sa njima. Ne zahtjevaju od djece da pričaju, pitaju i sami pružaju odgovor umjesto djeteta, djeca se predugo zadržavaju u fazi pokaznih gesti, a ukoliko su uz sve to previše izloženi i crtanim filmovima, telefonima i tabletima počinju da se povlače u svijet slika i ne razvijaju potrebu za govorom.
Danas je veliki problem što su roditelji prezauzeti svojim obavezama i da bi nadoknadili djeci nedostatak svog prisustva na pogrešan način to rade pružajući im sve više raznih igračaka, multimedijalnih sadržaja smatrajući da će djeca na taj način da im oproste što nisu pored njih, a zapravo ih guraju u svijet pseudoautizma. Djeca se povlače u sebe, ne razvijaju potrebu za socijalnom interakcijom, za komunikacijom, hiperaktivni su i ne mogu dugo da zadrže pažnju na određenom sadržaju ili zadatku.
Problem nerazgovjetnog govora kod djece od tri do četiri godine je takođe važna stavka na koju roditelji treba da obrate pažnju i da ne odugovlače sa odvođenjem djeteta kod logopeda. Trebalo bi da budu dobar govorni primjer svojoj djeci, jer oni uče od njih, dakle ne tepati djeci nego govoriti čisto i jasno i stvarati pozitivne govorne situacije i prilike za učenje.
Još jedan od problema koji može da se javi na mlađem uzrastu je i razvojno mucanje koje ne bi trebalo zanemariti jer može da se razvije u pravo mucanje u kasnijoj dobi.
Recite nam nešto o priručniku koji ste napisali i na koji način uz pomoć njega se može učiti i napredovati?
Priručnik za podsticanje razvoja govora i jezika je nastao iz želje da prvenstveno roditeljima olakšam rad sa djecom kod kuće, a zatim i vaspitačima i drugim osobama koja rade sa djecom. U njemu su uz hronološke norme opisane i druge komponente koje su usko povezane sa razvojem govora i jezika kao što su fina motorika, senzorno perceptivni razvoj, igra i na koji način učiti kroz igru, korekcija određenih glasova kroz koju roditelji sami mogu da nauče kako korigovati i druge glasove te primjeri za olakšavanje početnog čitanja i pisanja.
U priručniku se takođe nalaze i kartice za podsticanje razumijevanja govora, primjeri za usvajanje prijedloga i priloga, doba dana, te priče u slikama za razvoj povezanog govora kao i brojne igre koje podstiču razvoj rečenice, gramatike i radni listovi za grafomotoriku.
Mislim da će roditeljima biti od koristi s obzirom da na našem području ima jako malo edukativnog materijala koji je dostupan za kupiti, a i naši logopedi često nemaju vremena da upute roditelje kako da rade sa djecom zbog toga priručik pruža i norme tako da mogu pratiti napredak djeteta.
Vaša poruka roditeljima kako da u odgoju i radu sa djecom izbjegnu teškoće koje se mogu desiti?
Svakodnevno odvojiti vrijeme za učenje i rad sa djecom, nebitno da li kroz igru ili edukativni materijal, bitno je biti posvećen djetetu. Pratiti njihove potrebe i pružati podršku u razvoju na svakom polju, kao što mi sebi tražimo razonodu u različitim aktivnostima i sadržajima tako bi trebalo isto raditi i sa djecom. Ukoliko primijete neko odstupanje u razvoju na vrijeme potražiti pomoć i savjet te se potruditi da što više i kvalitetnije dijete uči i kući. Podsticati sve perceptivne osjete jer su oni svi usko povezani i svaki doprinosi učenju i razvoju kod djece. Povećati aktivnosti u prirodi, a smanjiti uticaj i izloženost tehnici. Recimo obično dodavanje loptom utiče na razvoj koordinacije oka i ruke, a pored toga utiče na razvoj pokreta oka koji je bitan kod čitanja kasnije.
Biti dobar govornik i sagovornik djetetu, stvarati naviku čitanja jer čitanjem širimo i vokabular, poboljšavamo koncentraciju i pažnju, izražajnije govorimo. Ne zanemarivati dječije probleme, nego otvoreno pričati o njima i ne sputavati njihove emocije, njihovi problemi su nama bezazleni i smješni ali djeci izgledaju veliki, kroz razgovor i razumijevanje mi im dajemo do znanja da su nam bitni i njihovi osjećaji da bi i oni sutra znali da poštuju tuđe osjećaje i rešavaju konflikte, učimo ih odgovornosti kroz određene zadatke, stvaramo radne navike i razvijamo poštovanje prema drugima. Djeca uče od roditelja sve, zato budite uzor svom djetetu da bi sutra izrastao u dobrog čovijeka.
Kako vas roditelji mogu pronaći i kontaktirati za pomoć?
Roditelji me mogu naći u Savjetovalištu „ Srećna djeca “ u Boriku u Banjoj Luci , zatim putem mail-a : marinagavric@live.com , kontaktirati na tel. 066 / 433-063 ili putem fb. Marina Gavrić Govedarica Logoped.
Novosti plus