Gordan Mišeljić, direktor HET-a: Srpska ima resurse za proizvodnju zelene energije
Električna energija u Republici Srpskoj najjeftinija je u regionu i iako bi određeni vid poskupljenja bio značajan za proizvodna preduzeća energetskog sektora i njihove radnike, stav nadležnih je da je trenutna cijena adekvatna i da “Elektroprivreda RS” to može podnijeti.
Istakao je to u intervjuu za “Glas Srpske” direktor “Hidroelektrana na Trebišnjici” (HET) Gordan Mišeljić, navodeći da na računima građana Srpske nije samo obračunata potrošena struja po određenoj cijeni, već i mrežarina i druge naknade.
– Taj vid povećanja cijene električne energije dobro bi došao samoj “Elektroprivredi RS”, ali i njenim radnicima. To pitanje trebalo bi da rješava Vlada RS na način da bude senzibilna kako prema građanima i privredi tako i prema cjelokupnom našem holdingu, koji zapošljava 9.000 radnika. Toliki broj porodica živi od plata koje isplaćujemo – rekao je Mišeljić.
Prošlu godinu obilježila je ozbiljna energetska kriza, kakva je sada situacija na globalnom nivou?
MIŠELJIĆ: Stvari su se poprilično ustabilile, ali cijena električne energije na tržištu je i dalje nekoliko puta veća u odnosu na prije dvije godine. Kreće se između 70 i 100 evra po megavat-satu, a šta će biti u narednom periodu teško je predvidjeti.
BiH se obavezala da će slijediti evropski plan dekarbonizacije i postizanja cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Može li Republika Srpska ispuniti taj cilj?
MIŠELJIĆ: “Elektroprivreda RS” je hrabro ušla u taj vid investicionog ciklusa koji podrazumijeva izgradnju nekoliko hidroelektrana, velikih solarnih elektrana i vjetroparkova. Da li će se uspjeti, nadam se da hoće, ali bi trebalo imati u vidu da taj plan zahtijeva velika finansijska sredstva. Nijedna elektrana nije izgrađena od vlastitih sredstava, a koliko ćemo imati mogućnosti za dobijanje kredita od stranih investitora, vidjećemo.
“Elektroprivreda RS” je na vrijeme preduzela korake da taj proces tranzicije bude bezbolan i za građane i za preduzeće u smislu nedostatka električne energije.
Ima li Srpska dovoljno resursa za proizvodnju čiste, zelene energije i može li se energetska zavisnost graditi isključivo na obnovljivim izvorima?
MIŠELJIĆ: Nemamo drugu mogućnost. Ako budemo gasili termoelektrane, odnosno našu baznu energiju, moramo je nadoknaditi na neki drugi način, a prelazak svakako ne zavisi od nas. Lani je taksa za tonu proizvedenog CO2 u energetskoj zajednici iznosila gotovo 100 evra pa se dolazi u situaciju da je rad termoelektrana gotovo neisplativ jer je električna energija iz tog izvora preskupa. S druge strane, kada je 2022. godine bio poremećaj na tržištu struje sve ugašene termoelektrane u NJemačkoj su bile ponovo upaljene jer prosto nisu imali odakle nadoknaditi struju. Srpska ima dovoljno resursa za proizvodnju zelene energije.
Kako uskladiti zahtjeve ekologa i sve veće potrebe za strujom?
MIŠELJIĆ: Zlatnu sredinu je teško naći, uvijek će biti argumenata za i protiv. Važno je da se razvijaju nove tehnologije koje imaju sve manji uticaj na životnu sredinu. Kada je u pitanju hidroenergija već nekoliko godina se razvijaju takozvane “fish friendldž” turbine koje dozvoljavaju ribama prolaz kroz turbinsko kolo, da mogu izaći i proći elektranu. Hidroelektrane teško i da mogu uticati na zagađenje okoline, mogu jedino donekle promijeniti mikroklimatske uslove i to u pojasu oko akumulacije.
Izvoz
Izvoz struje ove godine zauzima prvo mjesto na listi plasiranih proizvoda iz Srpske. Da li u izvozu trebamo tražiti šansu za razvoj i može li HET proizvesti više električne energije za strane kupce?
MIŠELJIĆ: To će ponajviše zavisiti od hidrologije, odnosno od kiša. Mada to pitanje nije vezano samo za HET, već cjelokupan holding odnosno matično preduzeće. Izgubljen je arbitražni spor između “Elektroprivrede Slovenije” i “Termoelektrane Ugljevik” pa će 30 odsto električne energije koju proizvede termoelektrana morati da se isporuči, po određenoj cijeni, Slovencima. Vidjećemo kako će to uticati na ukupan izvoz struje.
