Goran Maričić, direktor PURS: Plata u koverti ugrožava budućnost
Cilj kampanje “Recite NE plati u koverti”, koju sprovodi Poreska uprava Republike Srpske, je da se suzbije ova negativna pojava, ali i probudi svijest radnika da prihvatanjem dijela zarade u gotovini najveću štetu nanose sebi, jer će im zbog manjih uplata po osnovu poreza i doprinosa svakako biti manji i iznosi penzija kada za to dođe vrijeme.
Rekao je to direktor Poreske uprave Republike Srpske Goran Maričić u intervjuu za “Glas Srpske” navodeći da manji iznos plate preko računa umanjuje i kreditnu sposobnost u bankama, što onemogućava radnike da eventualno rješavaju svoja egzistencijalna pitanja.
– Važno je da radnici, koji dio ličnog primanja dobijaju u gotovini, na ruke, u koverti ili kako god se to zvalo, shvate da najveću štetu čine sami sebi, ali i Republici Srpskoj, odnosno njenom budžetu iz kojeg se finansiraju mnogi projekti važni za život svakog čovjeka – kazao je Maričić.
Na koji način realizujete kampanju?
MARIČIĆ: Kampanju, koja će trajati do kraja godine, sprovodimo putem štampanih i elektronskih medija i to emitovanjem video-spota i radijskog džingla koji zajedno sa objavama u štampi i portalima sadrže ključne poruke za koje se nadamo da će doći do svih radnika na koje se odnose ili na koje bi se u budućnosti mogle odnositi. S ciljem da suzbijemo ovu negativnu pojavu i u narednom periodu kontinuirano ćemo kontrolisati poreske obveznike. Naša namjera je da ovom kampanjom djelujemo preventivno kako na radnike, tako i na poslodavce, jer cilj Poreske uprave nije kažnjavanje, već uvođenje poslovanja poreskih obveznika u zakonske okvire, sprečavanje rada na crno i prikrivanja prihoda, suzbijanje nelojalne konkurencije te povećanje stepena dobrovoljnog izvršavanja obaveza.
Kako vršite te kontrole?
MARIČIĆ: Ne ide se ciljano u kontrole samo onih obveznika za koje se sumnja da isplaćuju dio plate u gotovini i ne kontroliše se samo taj jedan segment, već Poreska uprava vrši redovnu sveobuhvatnu kontrolu poslovanja po svim poreskim oblicima. Ukoliko se utvrdi da obveznik nije pravilno obračunao, prijavio i platio porez na lična primanja, a Poreska uprava dokaže takve nezakonite radnje, njemu se obračunava i nalaže plaćanje punog iznosa poreza i doprinosa na lična primanja na iznos plate koji je stvarno bio isplaćivan. Takođe, protiv obveznika se pokreće prekršajni ili krivični postupak u zavisnosti od visine utajenih poreza i doprinosa. Za 11 mjeseci ove godine izvršili smo 1.470 kontrola, nakon kojih je rješenjima naloženo plaćanje 44,9 miliona KM novoutvrđenih obaveza, te je izdat i 241 prekršajni nalog na ukupan iznos kazne od 977.170 KM, dok je u istom periodu nadležnim tužilaštvima podneseno 36 izvještaja zbog osnovane sumnje da su počinjena krivična djela utaje poreza i doprinosa kojim je po budžet RS pričinjena šteta od tri miliona maraka. U tim ukupnim iznosima sadržane su i obaveze utvrđene prilikom kontrola, a koje se odnose na isplate dijela plate u gotovom novcu.
U kom sektoru je ta negativna pojava najprisutnija?
MARIČIĆ: U privatnom sektoru gdje poslodavci vrše uplatu poreza na dohodak i doprinosa radnicima na jedan dio plate, najčešće na iznos minimalne plate, a isplatu razlike plate vrše u gotovom novcu, bez evidentiranja tih isplata u knjigovodstvenim evidencijama. Prilikom planiranja kontrola s ciljem otkrivanja isplata u gotovini, u velikom broju slučajeva akcenat stavljamo na one obveznike koji prijavljuju radnike na minimalan ili ujednačen iznos plate, te se vrši analiza odnosa dobiti određenog obveznika i broja prijavljenih radnika na minimalnu platu.
Koliko su radnici spremni da sarađuju sa inspektorima?
MARIČIĆ: Činjenica je da radnici, iz straha da ne ostanu bez posla, uopšte ne sarađuju sa inspektorima, odnosno izjavljuju da je iznos koji dobiju na svoj tekući račun cjelokupan iznos plate. Međutim, suočeni smo sa svakodnevnim žalbama radnika iz realnog sektora koji ispunjavaju uslove za penziju, jer im nisu uplaćivani porezi i doprinosi na cijeli iznos plate, što im sada umanjuje koeficijente za obračun penzije. Ali dobar dio tih prijava uslijedi kada radnik okonča rad kod poslodavca tako da nije moguće dokazati da je bilo isplata u gotovom novcu. Trenutno radimo na dva predmeta gdje uz podršku radnika prikupljamo dokaze o isplatama dijela plata u kovertama. U jednom slučaju riječ je o poznatoj firmi iz Teslića, a u drugom slučaju o privatnoj ustanovi za stare osobe iz Kneževa, za koje imamo značajan broj priznanja radnika i materijalnih dokaza o čemu ćemo obavijestiti i nadležno tužilaštvo. Ove godine smo u jednoj većoj firmi iz Banjaluke utvrdili isplatu dijela plata u gotovom novcu, što nam je potvrdio i veći broj radnika te firme. Pomenutoj firmi naložili smo plaćanje oko 6,8 miliona maraka novoutvrđenih obaveza, a postupak po žalbi poreskog obveznika je još u toku. Bilo je i slučajeva kada dobijemo anonimno pismo radnika određene firme u kojem navode da dobijaju dio plate u gotovini, ali kada naši službenici odu u kontrolu svi radnici redom to negiraju.
Poruka
Šta poručujete radnicima i poslodavcima?
MARIČIĆ: Pozivamo radnike koji dio plate dobijaju u gotovini da to prijave Poreskoj upravi RS i da sarađuju sa našim inspektorima. Poreske obveznike pozivamo da posluju legalno i da za svoje zaposlene uplaćuju poreze i doprinose na cjelokupan iznos plate i tako pokažu da su odgovorni prema radnicima, ali i Republici Srpskoj.
