Otvoren Jahorina ekonomski forum

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je na otvaranju “Jahorina ekonomskog foruma” da su u ovom vremenu mnoge ekonomije prepuštene same sebi, a da se Republika Srpska trudi da očuva stabilnost javnih finansija, jer one mogu da predodrede ukupnu stabilnost u Srpskoj.
“U ovakvim kriznim situacijama moramo da generešimo što više javnih poslova i javnih investicija”, rekao je Dodik i dodao da je cilj povećati intervencije u izgradnji auto-puteva u Republici Srpskoj, za šta bi trebalo oko dvije milijarde evra.
Dodik je naglasio da se razgovara sa investitorima i da će se raditi na tom planu.
On je naglasio da je prednost Republike Srpske električna energija, koja je još uvijek sa stanovišta ekonomskih parametara najjeftinija kategorija u regionu, a Srpska ima šansu da to proširi i pojača.

ИСТОЧНО САРАЈЕВО, 26. АПРИЛА /СРНА/ – Српски члан Предсједништва БиХ Милорад Додик присуствовао је данас отварању “Јахорина економског форума”.

Dodik je naglasio da je tema foruma “Globalni ekonomski izazovi i prilike” uspješno izabrana i da odražava ono što se treba naučiti.
“Svi se slažu da je svijet danas u totalnom neredu, a svi znamo da nema uspješne i stabilne ekonomije bez stabilne političke situacije. Mnogi će reći da se svijet danas transformiše u nepoznate modele, ali je vidljivo da će današnji svijet biti podijeljen i da će to iziskivati svrstavanje na različite strane u političkom smislu, a to će onda tražiti i neke ekonomske posljedice svega toga”, istakao je Dodik i dodao da je zato važno o tome razgovarati.
Prema njegovim riječima, niko ozbiljan danas ne misli da je sukob u Ukrajini sukob između Ukrajine i Rusije, već da je to sukob globalnih koncepcija, gdje je Ukrajina kolataralna šteta i u tom pogledu to će dovesti do novih odnosa.
Dodik je rekao da su globalni centri moći promijenjeni i da Amerika više nije epicentar političkih i ekonomskih dešavanja na svijetu. “Sada imamo više takvih centara i jasno je da svijet više nije unipoloran i da će postojati nekoliko centara moći i od njih će zavisiti kako ćemo se kretati”, naglasio je Dodik.
On je ocijenio da je ozbiljan problem borba za sirovine, napominjući da je svijet izvršio ozbiljnu eksploataciju minerala i resursa, a povećao se broj stanovnika i da je pitanje kako to sve održati.
Oni koji nisu u prilici da odlučuju, kako je rekao, njima preostaje da se povuku u svoj mikro svijet i da pokušaju da se prilagode, da prežive.
Dodik je ocijenio da će najveće probleme zbog sukoba u Ukrajini imati EU, te da se zajedničkim radom traže odgovori na probleme, što iziskuje političku smirenost.
“Nema brzih, nema moćnih. Ne možemo da se izolujemo, a opet je opasno da se uključimo u ovako nedefinisane procese ekonomije. To je ono što vi treba da kažete nama i da nam pomognete. Znate kako, dođete na neku funkciju i mislite da možete nešto da uradite i onda shvatite da je to sve već ranije upakovano i da vama samo ostaje da se krećete određenim putem”, naveo je Dodik.
On je rekao da novonastala kriza daje šansu za samostalno odlučivanje, te da BiH nema nikavu ekonomsku politiku.
“BiH nije usvojila budžet ni za prošlu, ni za ovu godinu i veoma je upitno da li će i biti usvojen”, dodao je Dodik, ističući da su ekonomske politike u BiH podijeljene i da ona nema vlast nad monetarnim sektorima.
On je naglasio da monetarnom politikom BiH upravlja otuđena grupa ljudi u Centralnoj banci koja je pod direktnom upravom monetarnih vlasti EU ili SAD.
“Tu ne možete ništa da učinite osim da posmatrate apsurd da mi našim depozitima finansiramo tuđe banke. Tako ispada da mi sa našim depozitima finasiramo neke njemačke pokrajine, jer naše depozite držimo u Dojče banci”, rekao je Dodik, podsjetivši da Dojče banku ni njemačka vlada nije htjela da preuzme, jer je imala dug veći od tri bruto domaća proizvoda u EU.
Dodik je ponovio da je potrebno iznaći ozbiljne odgovore na sva pitanja, te da je bitno činiti male korake. “Ako bi učinili neki veliki korak, to može biti opasno, jer mi nismo važni globalni igrači da utičamo na svjetske krize”, rekao je Dodik.
Nakon uvodnog obraćanja, predavanje je održao francuski intelektualac, pisac, profesor ekologije na nekoliko svjetskih univerziteta Erve Živen.
Na dvodnevnom “Jahorina ekonomskom forumu” glavna tema rasprave je globalni ekonomski izazovi i prilike, dok su kroz panele zastupljene i regionalne teme kao što su “Otvoreni Balkan”, regionalna saradnja, kao i jačanje konkurentnosti lokalnih zajednica i lokalne ekonomije.
“Jahorina ekonomski forum 2022” održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović i uz pomoć Vlade Srpske i Savjeta ministara, a okuplja više od 400 učesnika iz desetak evropskih zemalja.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas na Jahorini da je BiH, nažalost, i po pitanju “Otvorenog Balkana” podijeljena i da je prihvatanje te inicijative postalo isključivo političko, a ne ekonomsko pitanje.
Dodik je ukazao da, istovremeno, političari muslimani pokušavaju da predstave u Evropi da neko drugi blokira institucije.
On je naveo da je prije izvjesnog vremena Predsjedništvo BiH donijelo odluku da se priključi inicijativi “Otvoreni Balkan” i dalo nalog Savjetu ministara da sprovede tu proceduru.
“A onda su počele opstrukcije. Na nivou Savjeta ministara ministri muslimani nisu željeli da učestvuju u radu i sve su blokirali. Dakle, sve ima isključivo politički motiv”, istakao je Dodik.
On je naveo da je prije nekoliko dana razgovarao sa grupom privrednika koji su rekli da ne mogu da obezbijede dovoljno radne snage u građevini, zbog čega ih traže sa strane.
“Dosta Albanaca se nudi kao radna snaga. Problem je što on istog dana kad dođe u Beograd može da dobije sve papire i da se uključi u rad, a ovdje mora da provede dva, tri mjeseca čekajući da poslodavac, obijajući pragove, dobije privremene radne dozvole za tu radnu snagu, što pravi problem”, pojasnio je Dodik.

ИСТОЧНО САРАЈЕВО, 26. АПРИЛА /СРНА/ – Српски члан Предсједништва БиХ Милорад Додик присуствовао је данас отварању “Јахорина економског форума”.

Prema njegovim riječima, BiH je potpuno podijeljeno društvao koje egzistira isključivo zato što u tom liberalnom svijetu ne treba još jedan problem.
“Oni pokušavaju da taj problem riješe tako što će Republiku Srpsku ponovo satanizovati, ali i to će proći. Nije to ništa novo”, ukazao je on.
Dodik kaže da u BiH nema nijedan bazičan dogovor o bilo čemu, a i kada se postigne, kao što je bilo u vezi sa inicijativom “Otvoreni Balkan”, neko ga ne poštuje.
“Dogovori na sjednicama Predsjedništva, koje je zaduženo za spoljnu politiku, su propali zato što ministar /inostranih poslova Bisera/ Turković sama djeluje u okviru onoga što su njeni stavovi njenih partijskih rukovodioca”, napomenuo je on.
Dodik je ocijenio da je to kap koja je prevršila čašu u BiH i da je veliko pitanje da li uopšte bilo šta funkcioniše.
“Onda smo mi krivi zato što smo rekli da nećemo da učestvujemo u radu institucija koje su na taj način spremne da prihvate mnogo stvari – od čovjeka koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik, pa do činjenice da može da nameće neke zakone, umjesto da se to rješava u okviru BiH”, naglasio je srpski član Predsjedništva.
Dodik je istakao da je učestvovao u svim sjednicama Predsjedništva BiH iz različitih razloga i da nema tačke dnevog reda koja nije rješena.
“A, kada slušate muslimana u BiH čujete – blokada. Prema njima, uključivanje u rad institucija znači da donose odluke one koje oni hoće”, rekao je on.
Republika Srpska, kaže Dodik, da može to da uradi, već bi bila u “Otvorenom Balkanu”.
Dodik kaže da i privrednici Federacije BiH to žele, ali moraju da se izbore kod svojih političara koji to neće.

PREMIJER VIŠKOVIĆ: Spas je u javnim investicijama i očuvanju javne potrošnje

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je danas na Jahorini da je spas ekonomije u javnim investicijama i očuvanju javne potrošnje.
Višković je naglasio da su inflatorna kretanja u značajnoj mjeri porasla, te da je najobjektivnije tražiti rješenje u saradnji sa poslovnom zajednicom i socijalnim partnerima kreirajući politike.
On je na konferenciji za novinare rekao da Vlada Srpske očekuje značajne zaključke i smjernice na koji način odgovoriti na globalna kretanja koja su se desila zbog sukoba između Rusije i Ukrajine.
“Ovdje više nije u planu razvoj, nego sačuvati, koliko je moguće, ekonomiju i radna mjesta. To samo možemo javnim investicijama i očuvanjem javne potrošnje”, rekao je Višković.
On je rekao da je Republika Srpska prošle godine bila na dobrom putu za ekonomski oporavak, ali da je, ničim izazvana, bez mogućnosti bilo kakvog uticaja, došla u situaciju da, po svim parametrima najodgovornije ekonomije, očekuje skoro znatno teže ekonomske posljedice po globalnu ekonomiju.
“Živio sam u nadi da nam se ništa teže neće desiti od pandemije virus korona, ali, nažalost, ukrajinska kriza napravila je ekonomski sunovrat Evrope, a mi kao neko ko je povezan spoljnotrgovinski sa tim prostorima i zavisni zbog energenata koje koristimo iz zemalja EU, imamo posljedice”, rekao je Višković, koji je prisustvovao otvaranju “Jahorina ekonomskog foruma 2022”.
Premijer je podsjetio da Republika Srpska nema fiskalni suverenitet u punom kapacitetu, što je ključno u ovakvim situacijama.
“Sve centralne banke u svijetu su imale ključne uloge u očuvanju ekonomije. Nažalost, Centralna banka BiH se ponašala kao da se sve dešava tamo negdje, kao da se to nje ne dotiče”, rekao je Višković.
Predsjednik Vlade je istakao da je za Republiku Srpsku ključno regionalno povezivanje, te da će sutra na forumu o tome razgovarati sa premijerom Srbije Anom Brnabić.
“Ne treba kriti činjenicu da je znatan broj investicionih namjera koje Srpska ima za ovu i naredne godine vezano za Srbiju”, rekao je Višković.
On je istakao da je Republika Srpska potpuno jasna bila kada je riječ i o slobodnom protoku robe i usluga.
“Naše opredjeljenje je da BiH treba da bude članica u toj otvorenoj trgovinskoj zoni”, rekao je Višković i podsjetio na problem u vezi sa zabranom izvoza trupaca iz BiH i komplikovanih procedura.
On je rekao da postoji problem u funkcionisanju institucija BiH, jer kada Republika Srpska pokrene pitanja zaštite domaće proizvodnje, olakšica u vezi sa indirektnim porezima i akcizama, to na nivou zajedničkih institucija ne dobije saglasnost. Višković je poručio da je takva BiH ekonomski ugrožena i nema budućnost.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *