Kako spriječiti novi “blackout”? Na predstojećem Samitu energetike u Trebinju stručnjaci će analizirati prošlogodišnji balkanski energetski kolaps

Evropska mreža operatera prenosnih sistema električne energije nedavno je u Briselu objavila finalni izvještaj o uzrocima “Balkanskog blekauta” – energetskog kolapsa u kojem je 21. juna prošle godine bez struje ostala cijela Crna Gora, te dijelovi Bosne i Hercegovine, Albanije i Hrvatske. Prepuruke stručnjaka su jasne- nephodna je još veća briga o prenosnim sistemima, dogradnja mreže i njeno stalno zanavljanje, kako bi se ovakvi incidenti u budućnosti poptpuno izbjegli ili učinili manje vjerovatnim.

Trenutak kad je više od tri miliona stanovnika u četiri držve ostalo bez struje pokazao je kako prenosni sistem može biti itekako ranjiv, te kako države i stručnjaci moraju sarađivati da se ovako nešto ne ponovi. To je posebno važno u uslovima ekspanzije obnovljivih izvora energije koji u kratkom roku u mrežu “ubacuju” velike količine energije.

“ Uzrok raspada elektro-energetskog sistema nije bio u BiH , ali smo posljedice pretrpjeli svi, sve zemlje u regionu. Pouka koja je izvučena iz toga jeste da treba vršiti bolju koordinaciju isključivanja dalekovoda i na to obratiti pažnju. Prenosni sistem koji imamo je stabilan i pouzdan, ali ga treba konstatno razvijti, zanavljati postojeću opremu i naravno dograđivati. U ovom trenutku nama su najbitnije tačke izgradnja trafostanica Banjaluka 10, Sarajevo 12 i Jahorina”, kaže Cvjetko Žepinić, izvršni direktor za rad i održavanje u Elektroprenosu BiH.

Da bi se situacije kao što je bila ona iz juna 2024. godine izbjegle u budućnosti, veliku ulogu će morati da odigra prenosni sistem po principu prijema i prihvata energije iz obnovljivih izvora, smatra generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović .

“ Jedan od modela mogu biti baterijski sistemi , zaštite od izbacivanja elektrana i drugih proizvođača električne energije, i to je potrebno uraditi. Vrlo je važna Studija o prihvatu iz obnovljivih izvora energije i kapacitetu koji se može “injektirati” u mrežu. Takođe , i mi moramo da vodimo računa kada priključujemo male elektrane , da ih priključimo tako da ostane rezerva, da i građani i privreda mogu imati energiju u svakom trenutku” , kaže Petrović i ističe da je važno što je ovo jedna od tema o kojima će razgovarati učesnici predstojećeg samita energetike.
“ To je važna tema, i važno je što će ovdje doći regionalni “igrači” iz ove oblasti , da razmijene mišljenja, da se vidi gdje su slabe tačke , te da oni koji odlučuju, donesu prave odluke kako se “blackout” više ne bi pobnavljao” – smatra Petrović.

Jačanje i proširenje prenosne mreže sa ciljem postizanja pouzdanosti, sigurnosti i dinamičke otpornosti elektro-energetskog sistema BiH biće tema jednog od ključnih panela na Samitu energetike koji 19. marta počinje u Trebinju .

“ Razgovaraće se o tome kako se desio taj kolaps prošle godine, šta su predikcije, šta treba uraditi da se to više ne dešava. Imamo periode ekstremne potrošnje, immo povećanje proizvodnje iz obvnovljivih izvora … mreže to teško podnose, ali stručnjaci su tu da kažu na koji način se to može preduprijediti. Iz tog iskustva bi trebalo da izvučemo pouke – da se to više ne dešava, ili da se dešava u što manjim ispadima“, ističe direktor Samita energetike Aleksandar Branković.”
Zajednčka loša iskustva su pokazala su koliko je sistem uvezan i ranjiv, što je posebno važno u uslovima kada je obezbjeđivanje dovoljnih količina energije definitvno postalo jedno od strateški najvažnijih pitanja za svaku državu.