U kojim zemljama nezaposleni najduže traže posao?
Pronalaženje posla može biti dugotrajan proces, ali vrijeme koje ljudi provode u potrazi znatno se razlikuje od zemlje do zemlje.
Ova vizualizacija, čiji je autor Valerii Emelianov, koristi podatke OECD-a o trajanju nezaposlenosti za 2025. godinu kako bi uporedila koliko dugo nezaposleni već traže posao u 42 zemlje.
Podaci prikazuju trajanje nezaposlenosti koja još traje, a ne ukupno vrijeme koje je na kraju potrebno za pronalaženje posla.
Gdje potraga za poslom traje najduže?
Sljedeća tabela rangira zemlje prema medijalnom vremenu koje su nezaposleni do trenutka mjerenja već proveli tražeći posao.
| Zemlja | Medijalno vrijeme već provedeno u potrazi za poslom (mjeseci) |
|---|---|
| Južnoafrička Republika | 12+ |
| Slovačka | 12+ |
| Grčka | 12+ |
| Italija | 12+ |
| Bugarska | 9,3 |
| Hrvatska | 8,0 |
| Litvanija | 7,9 |
| Rumunija | 7,8 |
| Portugal | 7,6 |
| Letonija | 6,9 |
| Švajcarska | 6,7 |
| Češka | 6,5 |
| Luksemburg | 6,0 |
| Mađarska | 5,9 |
| Belgija | 5,7 |
Nakon četiri zemlje u kojima medijalno trajanje potrage iznosi najmanje godinu slijedi Bugarska sa 9,3 mjeseca. Hrvatska sa osam mjeseci, Litvanija sa 7,9 i Rumunija sa 7,8 mjeseci takođe se ubrajaju među zemlje u kojima potraga za poslom traje najduže.
Razlike su značajne. Medijalno trajanje potrage u Bugarskoj gotovo je četiri puta duže nego u Kanadi, što pokazuje koliko se iskustva nezaposlenih mogu razlikovati među tržištima rada.
Podatak od 4,7 mjeseci predstavlja medijanu pokazatelja za 42 zemlje, a ne globalni prosjek ponderisan brojem stanovnika.
Zašto potraga za poslom traje toliko dugo?
Nekoliko evropskih zemalja nalazi se pri vrhu liste. Strukturna nezaposlenost, neusklađenost vještina kandidata s potrebama poslodavaca, prakse zapošljavanja i razlike u mobilnosti radne snage mogu doprinijeti produženoj potrazi za poslom.
Međutim, same nacionalne stope nezaposlenosti ne mogu objasniti trajanje potrage. Zemlja može imati relativno nisku nezaposlenost, dok se oni koji su i dalje bez posla suočavaju sa značajnim teškoćama u pronalaženju zaposlenja. Mladi radnici mogu naići na dodatne prepreke pri ulasku na tržište rada.
U Sjedinjenim Američkim Državama, istraživanje kompanije Aerotek iz 2025. godine pokazalo je da je 34 odsto ispitanika navelo da im je potraga za poslom trajala najmanje šest mjeseci. Istovremeno, Forbes je izvijestio da je broj posjeta na 100 vodećih američkih sajtova za traženje posla u septembru 2026. porastao 10 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Posljedice nezaposlenosti po mentalno zdravlje
Dugotrajna potraga za poslom ima posljedice koje prevazilaze gubitak prihoda. Učestala odbijanja, prijave bez odgovora i finansijska nesigurnost mogu doprinijeti anksioznosti, depresiji i slabljenju samopouzdanja.
Kako je objavio The Washington Post, dugotrajna nezaposlenost može narušiti osjećaj kontrole nad sopstvenim životom i lične vrijednosti, naročito kada automatizovani procesi zapošljavanja pružaju malo povratnih informacija.
Kod osoba koje traže posao ovi pritisci mogu se vremenom pojačavati. Duži periodi bez posla mogu donijeti veće finansijske teškoće, manje profesionalnih prilika i teži povratak u svijet rada. Osim ekonomskih pokazatelja, trajanje nezaposlenosti otkriva i važnu ljudsku dimenziju tržišta rada.
izvor : Bankar.me
