Svijetu prijeti demografski slom !
Prema najnovijim podacima, desetine država ušle su u zonu “ultra-niske plodnosti”, u kojoj žene u prosjeku rađaju manje od 1,3 djeteta – nivo za koji stručnjaci kažu da vodi ka nestanku stanovništva. U cijelom svijetu ove godine bilježe se istorijski niske stope rađanja.
U nekim državama situacija je kritična
To potvrđuju brojna istraživanja, uključujući i najnovije podatke objavljene na X profilu Birth Gauge, koji redovno prati broj rođenih i stope fertiliteta (prosječan broj djece po ženi) u različitim zemljama. Birth Gauge koristi zvanične nacionalne statistike, a objavljeni podaci smatraju se vjerodostojnim.
Posebno kritična situacija zabilježena je u Litvaniji, Poljskoj, Kostariki, Južnoj Koreji, Singapuru… Te zemlje bilježe stope fertiliteta u rasponu od 0,81 u Južnoj Koreji do 1,10 u Kostariki. U Poljskoj je ta stopa 1,01, dok je u Litvaniji 1,02.
Kada fertilitet padne na 1,0 ili ispod toga, naučna literatura govori o demografskoj katastrofi, jer se broj stanovnika može prepoloviti za samo jednu generaciju. Smatra se da je 2,1 dijete po ženi granica neophodna za prirodnu obnovu stanovništva.
Istočna Evropa u gorem stanju od zapadne
Posebno se ističe pad broja rođenih u baltičkim državama – Estoniji, Letoniji i Litvaniji – ali i u Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj. Te zemlje bilježe dvocifrene procente pada novorođenčadi u odnosu na prethodnu godinu.
Poljska – ekonomsko čudo koje odumire
Poljska je, uprkos ekonomskom usponu, u ozbiljnoj demografskoj krizi. Stopa fertiliteta 1990. iznosila je 1,99, a 2024. godina je dvanaesta zaredom u kojoj ima više umrlih nego rođenih. Statistički zavod Poljske upozorava da će biti izuzetno teško preokrenuti ovaj trend.
Zanimljivo je da su i Njemačka, Austrija i Švajcarska ispod granice od 1,3, dok su Nizozemska i Belgija na oko 1,4. Na Mediteranu stanje je takođe zabrinjavajuće – Italija ima stopu od 1,11, Španija 1,13, a Grčka 1,19.
Makedonija najgora u bivšoj Jugoslaviji
Hrvatska sa 1,42 stoji bolje od većine istočne i srednje Evrope, ali i dalje ispod granice potrebne za obnovu. Sličan pad bilježe i zemlje bivše Jugoslavije. Čak i Kosovo, poznato po tradicionalno visokoj stopi rađanja, sada je ispod potrebnog nivoa.
Afrika, Afganistan i Jemen i dalje s visokim fertilitetom
Podaci ne uključuju zemlje s veoma visokom stopom fertiliteta, među kojima prednjače države podsaharske Afrike – Čad, Somalija, DR Kongo, Niger… Osim Afrike, izuzetno visoke stope imaju i Afganistan i Jemen.
Južna Koreja – zemlja koja izumire
Najveću pažnju trenutno privlači Južna Koreja, koju sve češće opisuju kao zemlju koja nestaje. Prognoze govore da bi broj stanovnika do 2070. mogao pasti sa 52 na svega 38 miliona. Prvi pad nataliteta desio se još u drugoj polovini 20. vijeka, kao posljedica državne politike kontrole rađanja, ali se kriza nastavila i nakon ekonomskog uspona.
Ni stanje u ostatku Dalekog istoka nije bolje. Kina je prošle godine imala stopu od 1,10, Japan 1,13, dok su SAD na 1,58, iako s negativnim trendom. Iran ima svega 1,51, što je ispod američkog prosjeka.
Kakve su ekonomske posljedice?
Prema UN-ovom fondu za stanovništvo, sve više ljudi odustaje od osnivanja porodice ne zato što ne žele djecu, već zbog visokih troškova života, ratova i nedostatka partnera.
McKinsey Global Institute procjenjuje da bi, ukoliko se trend niske plodnosti nastavi, godišnji rast BDP-a po stanovniku u Evropi mogao pasti za 0,4%, a u nekim državama i do 0,8%, osim ako ne dođe do znatnog povećanja produktivnosti ili radnih sati.
Bejaković: Demografska tranzicija je završena
Ekonomski analitičar Predrag Bejaković kaže da je riječ o demografskoj tranziciji.
„Već krajem 19. vijeka, zahvaljujući boljoj zdravstvenoj zaštiti i vakcinaciji, smrtnost djece do 5 godina se prepolovila – ogroman civilizacijski uspjeh. Do tada je bilo uobičajeno imati 4–5 djece, ali tada se shvatilo da to više nije nužno“, objašnjava Bejaković za Index.
Podsjeća da penzioni fond nije postojao, pa su djeca bila osiguranje za starost. Nakon uvođenja penzionih fondova i mehanizacije u poljoprivredi, djeca više nisu bila potrebna kao radna snaga, što je dodatno uticalo na pad plodnosti.
„Neće biti bolje“
Bejaković ne vidi mogućnost promjene trenda. „Zemlje pokušavaju okrenuti tok, daju povlastice, ali bez značajnih rezultata. Teško da se tu išta može promijeniti“, kaže on.
Upozorava na ozbiljne posljedice za javne finansije, tržište rada i svakodnevni život. „Biće manje sredstava za obrazovanje, a više za penzije, njegu starijih i dugoročnu skrb. Nedostatak radne snage dovešće do veće potrebe za uvozom radnika i robotizacijom.“
„Trend niske plodnosti mijenja cijeli svijet, naročito razvijene postindustrijske zemlje, i teško da postoji neka koja može poslužiti kao dobar primjer“, zaključuje.
