SET: Završni zaključci dali smjernice za regulatorni okvir u oblasti energetike
Trećeg i završnog dana Samita energetike u Trebinju govorilo se o izazovima priključenja novih objekata na elektroenergetsku mrežu, nuklearnoj energiji-kao temelju energetske budućnosti te investiranju u obnovljive izvore energije. Završni zaključci dali su i smjernice za regulatorni okvir u oblasti energetike. Usljed pojave velikog broja solarnih elektrana i niske cijene na berzama ovaj biznis je upitan. Trendovi investiranja neće stati, samo će biti preusmjereni na nove tehnologije poput baterijskih postrojenja.
– Nove tehnologije dovode do toga da možemo biti bez balansa na način da višak energije skladištimo negdje, a onda kada nam ta energija treba mi je vraćamo u sistem. To je neka uloga baterijskih postrojenja – rekao je Saša Šćekić, rukovodilac Sektora za licence i tehničke poslove Državne regulatorne komisije za električnu energiju BiH.
Zelena tranzicija je neophodna, ali bi u fokus trebalo staviti prvenstveno iskorištavanje hidroloških potencijala, koje BiH i Republika Srpska ima, a koristi mali dio, samo 30 odsto.
– Zelena tranzicija ne znači samo izgradnju solara, zelena tranzicija su i hidroelektrane, to su isplativi objekti – navodi Cvjetko Žepinić, direktor Elektroprenosa BiH.
Sedmi samit energetike u Trebinju pod sloganom “Vještačka inteligencija pokreće i kreira energetsku budućnost regiona” okupio je preko 900 učesnika. Ovaj događaj pretenduje da bude vodeći skup u oblasti energetike u regionu.

– Želimo da od naredne godine Trebinje bude mjesto glavnih događaja u oblasti energetike. Imamo i novinu da će od naredne godine Marko Јanković biti direktor programa iz CV Јurop, što znači da ćemo i programski osnažiti SET – istakao je Aleksandar Branković, direktor SETA.
Samit u Trebinju bio je prilika i za potpisivanje memoranduma o budućoj saradnji.
Direktor SET-a, Aleksandar Branković i Nikola Bitrak iz kompanije KOLENKO, potpisali su sporazum o nastavku saradnje.
Šta sadrže zakljčci?
Zaključci Samita energetike /SET/ 2026 pokazali su da region Zapadnog Balkana ulazi u ključnu fazu transformacije energetskog sektora, obilježenu digitalizacijom, razvojem obnovljivih izvora i usklađivanjem sa evropskim regulativama.
U fokusu plenarne sesije bila je primjena vještačke inteligencije u energetici, gdje je istaknuto da napredna analiza podataka i digitalna rješenja omogućavaju efikasnije upravljanje sistemom, smanjenje troškova i veću pouzdanost mreže. Međutim, naglašena je potreba za dodatnim ulaganjima u infrastrukturu, stručne kadrove i sajber bezbjednost.

Kada je riječ o energetskoj tranziciji, panelisti su ocijenili da je ona neminovna, ali i izazovna, imajući u vidu zavisnost regiona od fosilnih goriva i ograničene investicione kapacitete. Kao ključni faktori uspjeha istaknuti su regionalna saradnja, stabilan regulatorni okvir i postepena dekarbonizacija uz očuvanje energetske sigurnosti.
Posebna pažnja posvećena je tržištu električne energije, gdje je zaključeno da je uspostavljanje berze električne energije u Bosni i Hercegovini neophodno, kao i povezivanje sa regionalnim tržištima. Istaknuto je da baterijska skladišta postaju ključni element za integraciju obnovljivih izvora, dok CBAM regulativa već sada utiče na cijene i tržišne odnose.
Geotermalna energija prepoznata je kao značajan, ali nedovoljno iskorišten resurs, dok su investicije u obnovljive izvore suočene sa izazovima poput sporih procedura i otežanog finansiranja.
Paneli posvećeni modernizaciji mreže ukazali su na potrebu prelaska na pametne, digitalizovane sisteme koji omogućavaju efikasnije upravljanje i stabilnost, posebno u uslovima povećanog udjela obnovljivih izvora energije.
Značajan segment diskusije bio je posvećen uticaju EU mehanizama poput CBAM-a i ETS-a, gdje je zaključeno da je neophodno ubrzati usklađivanje sa evropskim standardima kako bi se očuvala konkurentnost domaće privrede.
Na panelu o nuklearnoj energiji istaknuto je da ona ostaje važan stub stabilne i niskougljenične proizvodnje električne energije, uz sve veći interes za razvoj malih modularnih reaktora i pametnih mreža.
Zaključno, učesnici su saglasni da je za uspješnu energetsku tranziciju neophodna kombinacija novih tehnologija, investicija i regionalne saradnje, kako bi se obezbijedila stabilna, održiva i dugoročno sigurna energetska budućnost.
