Odlazak najčitanijeg srpskog pisca Branka Ćopića

Na današnji dan prije 36 godina napustio nas je jedan od najčitanijih velikana sprske književnosti, autor romana, pripovjedaka i poezije za djecu i starije, član Srpske akademije nauka i umjetnosti Branko Ćopić.

Branko je bio nadahnut pripovjedač, tvorac zanimljivih i upečatljivih likova i događaja, a pisao je svježim, sočnim i slikovitim jezikom.

Rođen je u Hašanima 1915. godine, diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a u Narodnooslobodilačkom ratu učestvovao je od 1941.

Počeo je da piše kao đak učiteljske škole i prije Drugog svjetskog rata objavio je zbirke pripovjedaka “Pod Grmečom“, “Borci i bjegunci” i “Planinci“.

Napisao je veći broj knjiga za djecu: “Bojna lira pionira”, “Put u vedrinu”, priče “U svijetu leptirova i medvjeda”, “Bosonogo djetinjstvo”, zbirke pjesama “Ognjeno rađanje domovine”, “Ratnikovo proljeće”. Za posljednju zbirku pripovjedaka “Bašta sljezove boje” dobio je Njegoševu nagradu.

Branko Ćopić bio je pisac izuzetne misaonosti i stila, obuzet melahnolijom i sumornim slutnjama. Glavnina Ćopićevog proznog opusa humoristički je intonirana, a humor nalazi u prirodi i mentalitetu njegovih junaka koji i u najtežim životnim trenucima znaju da sačuvaju vedrinu i da se nasmeju čak i vlastitoj nevolji. Sem toga, Ćopić je od onih pisaca koji su svoj posmatrački talenat naročito iskazivali kroz otkrivanje sitnih ljudskih mana i nedostataka.

Među drugim Ćopićevim djelima izvajaju se romani: “Prolom“, “Gluvi barut“, “Ne tuguj, bronzana stražo“, “Osma ofanziva“, zbirke pripovjedaka “Rosa na bajonetima”, “Surova škola”, “Doživljaji Nikoletine Bursaća”. Djela su mu prevođena na mnoge jezike među kojima su i ruski, engleski, francuski njenački i mnogi drugi.

Zbog svojih misaonih, ali otvoreno izraženih strahova da bi se bratoubilačka nesreća mogla ponoviti, Branko je postao politički obilježen i stavljen na crnu listu tadašnje političke vlasti u Jugoslaviji.

Branko Ćopić spada među načitanije i najbolje srpske pisce 20. vijeka. Ćopićeva djela kako prije, tako i danas, predstavljaju glavne školske lektire, čijih se likova mnogi i dalje sjećaju.

Neki od najpoznatijih Ćopićevih citata:

“Lutat ćeš dugo svijetom bijelim, sa viteškim žarom, no jednoga dana korakom neveselim, vratit ćeš se domu starom”.

“Gdje su među ljudima granice? Nema u čovjeku ni Vlaha ni Turčina. Postoji samo golema ljudska bijeda i nevolja. Jednako i vlaška i turska”.

“Pričaće dugo i s ljubavlju, ali samo lijepe stvari. Samo lijepe stvari, jer to jedino ostane iza čovjeka i to je bilo jedino bogatstvo naših dječaka”.

“Često tako dok izbijaju pozni noćni sati, mukli i usamljeni, i na duši biva teško, u gluho doba kad pada snaga i čovjek stoji sam pred strahotama, sjećam se tada pomrlih dana djetinjstva”.

Srna, edukacija, foto: dnevnik.ba