Multipla skleroza: Zašto je ključna rana dijagnoza?
Multipla skleroza jedna je od najkompleksnijih neuroloških bolesti savremenog doba. Napada mlade ljude u najboljim godinama, mijenja njihove živote iz temelja i zahtijeva cjelovit pristup – od medicinske dijagnostike do promjene životnih navika.
U nastavku teksta pročitajte koliko je vаžаn pravovremeni pristup, informisanost društva i kontinuirana podrška.
Trka sa vremenom: Zašto je rana dijagnoza ključna
Neurolog Daliborka Tadić, naglašava kompleksnost problema, te koliko je važno da se bolest ustanovi što prije
“Koliko je ta priča sa dijagnostikom komplikovana govori i to da se veoma često na nivou naših udruženja, svjetskih udruženja za multiplu sklerozu dešavaju revizije dijagnostičkih kriterijuma prema kojima mi svi postupamo. Tako da je revizija rađena prethodna 2017. recimo godine, sada 2024., ali izašli su novi dijagnostički kriterijumi za multiplu sklerozu, kojima se nastoji da se dijagnoza bolesti postavi što ranije.”
View this post on Instagram
Razlog za stalnu reviziju kriterijuma je jasan, objašnjava doktorica Tadić:
“Vlada jedna paradigma, a to je da je vrijeme mozak, odnosno što više protiče vrijeme, a traju procesi koji oštećuju mozak, mi smo nemoćniji da djelujemo na pravi način i zaustavimo bolest u njenom samom začetku.”
View this post on Instagram
Genetika, okolina i faktori rizika
Jedno od najčešćih pitanja koje pacijenti postavljaju je – da li će moja djeca naslijediti bolest? Doktorica Tadić pojašnjava:
“Dakle ne radi se o bolestima koje se nasljeđuju s koljena na koljeno kako mi to znamo reći, nego prosto o sklonosti da se razvije određena autoimuna bolest u određenim porodicama. Međutim, taj faktor nije odlučujući, moraju se desiti neki faktori sredine.”
Koje su to konkretno okolnosti koje povećavaju rizik?
“Dosada dokazani faktori sredine koji utiču na razvoj multiple skleroze su gojaznost, posebno gojaznost u djetinjstvu i pušenje. Takođe i infekcija jednim virusom, to je infekcija Epstein-Barr virusom”, navodi doktorica, ali odmah dodaje važnu napomenu: “Neće svako ko ima gojaznost, ko puši i ko je inficiran Epstein-Barr virusom razviti multiplu sklerozu, nego se mora razviti, desiti niz zajedničkih faktora koji će u svojoj nekoj sinergiji dovesti do razvoja baš te bolesti.”
Lice bolesti: “Prvi simptom sam osjetila 2021. godine”
Biljana Filipović Novoseljački se dobro sjeća trenutka kada je njen život krenuo u drugom pravcu:
“Prvi simptom multiple skleroze sam osjetila 2021. godine. U pitanju je bio gubitak vida na desno oko, tj. optički neuritis. On je vrlo karakterističan simptom MS-a.”
Od trenutka dijagnoze, Biljana je radikalno promijenila svoj život:
“Promijenila sam posao koji je bio vrlo stresan. Izbacila sam gluten i laktozu iz ishrane. Ozbiljnije sam shvatila značaj treninga za mene. Ostavila sam cigarete. Dosta vremena provodim u šetnji i prirodi. Gledam da i kozmetika koju koristim bude više na prirodnoj bazi. Drugačije sam počela da postavljam prioritete. Drugačiji pristup cjelokupno.”
View this post on Instagram
Apel za sistemsku promjenu
Iz razgovora sa Biljanom jasno se vidi šta je ono što osobama sa multiplom sklerozom najvše nedostaje u našem društvu. Njena želja je jasna:
“Voljela bih da ljudi imaju više informacija o multipli sklerozi. Samim tim bi imali drugačiji odnos prema osobama sa MS-om. Voljela bih da se zdravstveni sistem mnogo ozbiljnije i ažurnije ophodi prema nama, da ne moramo dugo čekati na pregled kod neurologa, na magnetnu rezonancu itd. Voljela bih da se korporativni svijet prilagodi potrebama osoba sa MS-om. Da imamo određene benefite.”
View this post on Instagram
Riječ je o osnovnim stvarima – pristup ljekaru kada je potreban, razumijevanje poslodavaca, informisano društvo koje neće diskriminisati.
Rehabilitacija: Kada medicinu prati priroda
Osim medicinske terapije, mnogi pacijenti pronalaze veliku pomoć u banjskim lječilištima. Tokom naše posjete jednoj od banja, sreli smo Suzanu, majku Igora koji boluje od multiple skleroze već dugi niz godina.
“Banja je postala naš drugi dom. Igor dolazi ovdje već sedam godina, a terapije su nam mnogo značile”, kaže Suzana i objašnjava: “Prije nego što smo počeli sa tretmanima ovdje, Igor se liječio samo omega kapsulama, vitaminom B i Vegantol kapima. Od 2023. prima imuno terapiju, ali upravo banja mu najviše prija. Najviše volimo hidro masažu i kinezi terapiju koje su mu mnogo pomagale. Osjećamo zahvalnost prema cijelom timu ovdje.”
Šta nude banjska lječilišta?
Banjski tretmani za pacijente sa multiplom sklerozom obično uključuju nekoliko vrsta terapija koje djeluju kompleksno na organizam:
Hidroterapija – tretmani toplim mineralnim vodama koje opuštaju muskulaturu i poboljšavaju cirkulaciju
Kineziterapija – kontrolisano vježbanje koje pomaže održavanju mobilnosti i snage mišića
Fizikalna terapija – raznovrsne masaže i tretmani koji ublažavaju simptome
Terapije u vodi – bazeni i hidromasaža smanjuju opterećenje zglobova i omogućavaju lakše kretanje
Dugogodišnja pacijentkinja Mirjana poetski je opisala svoj doživljaj:
“Jesen je tužna, po neki put čini se ružna. Ali u banjama se spaja bol i želja, prijateljstvo. Multipla skleroza spaja i razdvaja godinu za godinom. Banja ne nosi krila, ali čini čuda, jer ono što je stvarno iz srca, ne traži svjedoke, nego ostavlja trag. Banja je kao travčica, ne nosi etiketu, ali te ugrije do duše.”
Ishrana kao saveznik u borbi
Nutricionista Jasna Vujičić pojašnjava prirodu bolesti i naglašava značaj pravilne ishrane:
“Multipla skleroza je hronična bolest centralnog nervnog sistema. To je podmukla bolest jer napada i žene i muškarce u radno sposobnom uzrastu i za sada još uvijek ne postoji lijek za nju. Manifestuje se oštećenjem mijelinskog omotača na neuronima mozga i kičmene moždine. Pravilna ishrana može da vam pomogne i telu obezbjedi potrebne hranjive materije.”
Jasna Vujičić preporučuje namirnice poput kurkume, đumbira, raznovrsnog voća i povrća, namirnica bogatih vitaminom D, hrane sa vlaknima, zelenog čaja, alternativa kravljem mlijeku, masne ribe, kvalitetnih proteina i integralnih žitarica.
View this post on Instagram
Multipla skleroza nije samo medicinski problem – to je životni izazov koji zahtijeva angažman na svim nivoima društva. Od pravovremene dijagnoze, preko adekvatne medicinske skrbi i pristupačnih rehabilitacionih programa, do promjene životnih navika i stvaranja svjesnog, informisanog društva koje razumije potrebe osoba koje žive sa ovom bolešću. Samo integrisanim pristupom možemo napraviti stvarnu razliku.
