Ljetna žega: Svakom gradu treba “šerif za vrućine” !

Gradovi Atina, Daka, Fritaun i Santjago de Čile pokušavaju da se zaštite od sve ekstremnijih vrućina, a tome im pomažu tzv. Chief Heat Officers – gradski službenici, ili kako to ponegdje zovu “šerifi” za zaštitu od vrućina, koji pomažu lokalnim vlastima u analizi situacije na terenu, izradi planova akcije i sprovođenju zaštitnih mjera.

To uključuje, na primjer, planiranje hladnijih trotoara i krovova, ali i strategije za hitne slučajeve, piše njemački Dojče vele navodeći kao primjer gradu Fritaun u Sijera Leoneu, gdje službenici za vrućine učestvuju u pošumljavanju gradskih površina, jer one pomažu da grad dobije hlad.

Američki trust mozgova Atlantski savjet pokrenuo je 2021. koncept imenovanja gradskih službenika, odnosno “šerifa” za zaštitu od vrućina.

Prema procjenama Savjeta, do 2050. godine čak 3,5 milijardi ljudi biće pogođeno ekstremnom toplotom, od kojih polovina u urbanim sredinama.

Ekspert za vrućine iz Centra za klimatsku otpornost pri Atlanskom savjetu i bivša službenica za vrućinu u Atini Eleni Mirivili ocjenjuje da bi zato gradovi trebalo ozbiljno da se pripreme.

– Obično se problem vrućine rješava tek kad dođe do velike krize – toplotnog talasa, požara ili suše. A kada to prođe, sve se zaboravi – kaže Mirivili.

Zadatak službenika za vrućinu nije samo da pripremi grad na takve situacije i zaštiti posebno ugrožene grupe, već i da pomogne svim relevantnim institucijama da razviju dugoročne planove za rashlađivanje gradova.

Prema riječima Mirivili, vrućine moraju da se uzimaju u obzir još prilikom planiranja ulica, trgova i zgrada, odnosno u svim važnim političkim odlukama, što je najteži dio posla.

– Ne mogu da kažem da mi je to u Atini u potpunosti uspjelo. Ali, usjela sam da promijenim dotadašnji način razmišljanja i ljudi sada shvataju da je vrućina ozbiljna prijetnja zdravlju, ekonomiji i društvu –  kaže Mirivili koja je za ta pitanja bila zadužena u glavnom gradu Grčke od 2021. do 2023. godine.

Atlantski savjet do sada je podržao osnivanje osam takvih službenika širom svijeta, a Mirivili dodaje da se ideja sve više širi.

– Ako gradonačelnik prepozna važnost tog problema, službenici za zaštitu od vrućine mogu da učine čuda – da pronađu budžet, koordiniraju između različitih odjeljenja i zaista da pokrenu stvari – smatra ona.

Upozorava i da vrućina koju sada osjećamo nije ništa u poređenju s onim što nas tek čeka.

– Biće mnogo opasnije, a ljudi toga još nisu svjesni. Zato je rad na rješenjima sada važniji nego ikad – smatra ona.

U SAD, Keniji i gradovima poput Londona, Ženeve i Pariza, koncept je već zaživio, Indija je čak usvojila zakon kojim se svakoj tamošnjoj saveznoj državi nalaže da imenuje službenika za vrućinu.

Između maja 2024. i maja 2025, oko četiri milijarde ljudi (pola svjetske populacije) doživjelo je najmanje 30 dodatnih dana ekstremne vrućine, što pokazuje izvještaj više institucija, uključujući i Crveni krst.

U 195 od 247 analiziranih zemalja i regiona, zbog globalnog zagrijavanja broj takvih dana se, u najmanju ruku, udvostručio.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), godišnje oko pola miliona ljudi umire od posljedica toplotnih udara – većina ih živi u Aziji, ali i u Evropi, naročito jugoistočnoj, a 2024. zabilježena je druga najtoplija godina od početka mjerenja.

U Njemačkoj i širom EU broj starijih osoba, koji su posebno ugrožene raste.

Grad Finiks (Arizona, SAD) formirao je šestočlani tim koji se bavi isključivo zaštitom od vrućina.

Tokom leta su na raspolaganju hitni smještaji za rashlađivanje, kao i centri i stanice s pitkom vodom, dok se u Barseloni za to koriste i muzeji i biblioteke, kao mjesta za odmor i rashlađivanje.

U Njemačkoj gradovi kao što su Keln i Frajburg već imaju prve akcione planove, informativne kampanje i mjere za zaštitu ugroženih grupa, a uvode se sistemi ranog upozoravanja i pojačano ozelenjavanje gradskih “vrućih tačaka”.

U Frajburgu se fokus stavlja na zelene površine i brzo dostupnu hladovinu, Keln je proširio sjenila na javnim zgradama, a Evangelistička crkva u Njemačkoj ponudila je crkve kao rashladna skloništa.

U švajcarskom Bazelu se, umjesto velikih građevinskih projekata, koristi mobilno zelenilo, a taj grad planira i uklanjanje betonskih površina i njihovu zamjenu zelenim.

Ipak, prema Alijansi za klimatske promjene i zdravlje, Njemačka znatno zaostaje kada je riječ o sveobuhvatnoj zaštiti od vrućina.

Predsjednik Njemačke ljekarske komore Klaus Rajnhart naglasio je  da toplotni talasi postaju češći, duži i intenzivniji na šta društvo mora da se pripremi – vrućina pogađa sve, bez obzira na godine ili zdravstveno stanje.

Predsjednik Alijanse za klimatske promjene Martin Herman kaže da mi kao društvo još nismo shvatili kada i koliko vrućina postaje opasna.

– U Njemačkoj od vrućine umre više ljudi nego u saobraćajnim nesrećama. Zbog toga traži obaveznu primjenu mjera zaštite na lokalnom nivou i veću finansijsku i kadrovsku podršku – rekao je on.

izvor : banjaluka.net.