Valentina Duvnjak vlasnica bašte sa džinovskim povrćem
Kada u jesen dobijem kvalitetno ukusno povrće, plodove koji su nekad nevjerovatni kao MRKVA OD KILOGRAM, CVEKLA OD TRI KILOGRAMA, KUPUS OD PET KILOGRAMA, a sve bez mrvice hemije, zaboravim na umor i svake godine pravim korak naprijed, kaže Valentina Duvnjak.
Valentina Duvnjak je rođena na Kupresu i kaže da je ponosna na svoje porijeklo. Ona je novinar ali i veliki prirodnjak te je već nekoliko godina ponosna vlasnica bašte ,,Malovanjka-100%Priroda-100% Domaće,, u kojoj biljke rastu na više od 1200 metara nadmorske visine, na oštroj planinsko-alpskoj klimi gdje je prosječna godišnja temperatura oko 5 stepeni Celzijusa , što tu baštu čini jedinstvenom u cijeloj BiH.
Sa sadnjom biljaka je počela na nekoliko kvadrata, a sada je vlasnica imanja u dilumima. – Dolaskom na Kupres proizvodila sam povrće za sebe, a vremenom sam proširivala baštu jer su povrće počeli tražiti moji prijatelji, nakon toga njihovi prijatelji, ubrzo su se počeli javljati ljudi iz gradova BiH, priča o bašti je stigla i u Srbiju, Hrvatsku, Makedoniju, Crnu Goru, Njemačku, Ameriku, Australiju..ljudi iz inostranstva često navrate tokom ljeta, da vide baštu i probaju povrće. Radim od jutra do mraka ali upravo zbog toga svake godine napravim veliki korak naprijed, počela sam sa stotinu kvadrata a sada baštu mjerim u dulumima, naravno da sam zadovoljna i srećna i presrećna, kaže Valentina.
Ona navodi da nije proizvođač organske hrane gdje se proizvodnja odvija u skladu sa zakonom o organskoj proizvodnji koji je propisala država, nego da ona poštuje zakone prirode. – U mojoj bašti vlada isključivo zakon prirode i biljke rastu u istim uslovima koje imaju samonikle biljke i drveće Kupreške visoravni i na njih sam zaista ponosna. Tokom njihovog rasta ne koristi se ni jedan preparat osim đubriva od životinja i macerata od biljka koje lično uberem i pravim macerat. Biljke rastu na čistom planinskom vazduhu u kvalitetnom zemljištu, piju kišnicu i rosu a svjetlost uzimaju od sunca .
Valentina kaže da su to biljke upletene sa čistom prirodom i uzgajane sa puno ljubavi. U bašti se kako bi to ona rekla druže mrkva, cvekla, krompir, luk crveni i bijeli, kupus, salata, peršun i pasulj. Biljke koje su osjetljive na mraz i hladnoću, ne idu na ovu nadmorsku visinu. Valentina otkriva i taj podatak da potražnje ima i da su ljudi zainteresovani za povrće „kakvo su naše bake uzgajale“. – Konkretno iz moje bašte, najviše se traže mrkva i cvekla po kojima je bašta i postala poznata ali potražnja i za ostalim povrćem je velika. Zalihe krompira, luka, pasulja i svježeg kupusa nestale su prije nove godine, kaže naša sagovornica.
Svaki dan su joj pune ruke posla, te je potrebno imati mišiće za rad sa motikom, ali i strpljenje u pljevljenju korova. – U bašti provodim mnogo vremena, ovaj posao je fizički jako težak jer pored sjetve i vađenja plodova, obilaska bašte, okopavanja, nekad danima klečim u mrkvi i cvekli odstranjujući korov. Sa druge strane obožavam prirodu i radim ovaj posao srcem. Kada u jesen dobijem kvalitetno ukusno povrće, plodove koji su nekad nevjerovatni kao mrkva od kilogram, cvekla od tri kilograma kupus od pet kilograma a sve bez mrvice hemije, zaboravim na umor i svake godine pravim korak naprijed.
Ova mlada poljoprivrednica pokušava ljudima kroz fotografije i opise dočarati sve ljepote prirode, uzgoja biljaka, pa na svom profilu na društvenim mrežama često stavlja takve objave, sa namjerom da ljudi zavole zdravu hranu ali i zdraviji način života.
– Sa ljudima dijelim trenutke iz bašte, život u čistoj prirodi, oni vide kako sijemo biljke, kako one rastu, kako vadimo i čuvamo plodove a kada radite iskreno i srcem ljudi to prepoznaju. Bila bih srećna ako neko na osnovu tih fotografija i priča posadi svoju bašticu, provede više vremena u prirodi i uživa u velikom prirodnom bogatstvu koje posjeduju RS i FbiH.
Novosti plus
