Jun je novi jul: Zašto nesnosne vrućine stižu sve ranije?
Zbog nesnosne vrućine Toronto je odlučio da drži gradske bazene otvorenima gotovo do ponoći. Britanci masovno bježe na obalu.
Francuzi su iz podruma izvukli ventilatore kako bi lakše preživjeli sparne noći. U Holandiji su otkazani brojni koncerti i sportska događanja na otvorenom. Sve to pokazuje da je ljeto doseglo svoj vrhunac – ali kalendarski je tek počelo.
Toplotni talasi koji posljednjih dana pogađaju Kanadu, sjeveroistok SAD i sjevernu Evropu zajednički imaju jednu stvar: dolaze neuobičajeno rano. Tajming upućuje na širi trend povezan s klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem – ljetne temperature sve ranije ulaze u jun, a zadržavaju se i dublje u septembru. Time se produžuje razdoblje potencijalno ekstremnog vremena i povećava rizik od posljedica toplinskih udara, piše Washington Post.
Ljeto se širi na jun i septembar
“Zasigurno vidimo produženje ljeta prema rubnim mjesecima”, rekao je Carlo Buontempo, direktor evropske službe Copernicus za klimatske promjene. Taj pomak događa se izuzetno brzo.
Između 1979. i 2000, prosječna temperatura na sjevernoj hemisferi u pravilu bi premašila 21 stepen Celzijusa, što označava najtoplije razdoblje ljeta, oko 10. jula i trajala bi oko pet nedjelja, pokazuju podaci Univerziteta Maine. Ali prošle godine, koja je bila najtoplija u istoriji mjerenja, ta prosječna temperatura zadržala se iznad 21 °C od 13. juna do 5. septembra.
Rekordi se ruše nedjeljama prije nego prije 20 godina
Ova godina možda još ne slijedi isti istorijski tempo – ali je nedjeljama ispred prosjeka iz prošlih decenija. Prošle sedmice, prema posljednjim dostupnim podacima, prosječna temperatura na sjevernoj hemisferi iznosila je 20,91 °C. “U poređenju sa 20. vijekom, ovo je prilično neobično”, rekla je Sonia Seneviratne, klimatologinja s ETH Zürich.
Iako produženo ljeto nekima može zvučati privlačno, donosi i ozbiljne zdravstvene rizike, posebno za starije, hronične bolesnike i ljude koji sebi ne mogu priuštiti rashlađivanje. U Evropi se smrtnost povezana s vrućinom povećala za 30 posto u posljednje dvije decenije.
Istraživanja pokazuju da toplotni talasi koji stignu rano u sezoni mogu biti opasniji od kasnijih jer se tijelo još nije prilagodilo, a ljudi nisu spremni nositi se s njima.
Više ljudi umire zbog vrućine, pogotovo na početku ljeta
Američka agencija za zaštitu okoline navodi da su toplotni talasi u posljednjih 70 godina postali duži, češći i intenzivniji. Pritom se i sezona u kojoj su mogući toplotni udari znatno proširila – s manje od 50 dana u devedesetima na 70 dana u dvijehiljadedvadesetima.
Visoke temperature iznad 32,2 °C ove su godine već zahvatile veće dijelove kopna nego što je uobičajeno. Od početka januara do sredine juna ove godine, 163 od 171 dan bio je natprosječan po količini kopna pogođenog ovakvom vrućinom.
Tokom januara, marta, kraja aprila, maja i početka juns zabilježene su veće površine pogođene visokom toplotom nego u bilo kojoj godini od 1980, što se poklapa s dugotrajnim ranim toplotnim talasima u južnoj Aziji.
Glečeri se tope ranije nego prije
Rane ljetne vrućine imaju širok raspon posljedica – mijenjaju uzorke rasta usjeva, pogoršavaju nestašicu vode i produžuju sezonu požara. Ove sedmice na grčkom ostrvu Chiosu proglašeno je vanredno stanje i evakuisani su stanovnici zbog požara koji su poharali šumska područja, među prvima ove godine. Nakon više godina sušnih i ekstremno vrućih sezona, Grčka se pripremila s rekordnim brojem vatrogasaca.
Neuobičajeno visoke temperature stigle su i do švajcarskih Alpa, gdje su se glečeri počeli topiti i gubiti masu nekoliko sedmica ranije nego što je uobičajeno, rekao je glaciolog Matthias Huss, voditelj švajcarskog programa za praćenje glečera GLAMOS.
“Definitivno ne izgleda dobro za švajcarske glečere”, napisao je Huss na društvenim mrežama. “O ne, kuda ideš 2025?”
Toplotni talasi ne pogađaju samo Sjevernu Ameriku i Evropu. U Japanu je u posljednjih nekoliko dana oboren niz dnevnih temperaturnih rekorda. Temperature su daleko iznad normale i u Mongoliji, Rusiji i zapadnoj Kini – u nekim gradovima čak 10 °C više od prosjeka.
Led se topi, šume gore, ljudi bježe
Naučnici jasno povezuju globalni porast temperatura s emisijama stakleničkih gasova koje ljudi ispuštaju u atmosferu – većinom izgaranjem fosilnih goriva – posljednja dva vijeka. Emisije i dalje rastu, a tempo zagrijavanja se ubrzava: deset najtoplijih godina u istoriji dogodilo se u posljednjoj deceniji. Zemlja takođe zadržava sve više toplote u okeanima, što podiže temperature mora. A više vlage u atmosferi dovodi do jačih uragana, ciklona i razornijih poplava.
Kad je toplotni talas prije nekoliko dana zahvatio Britaniju, naučnici iz grupe World Weather Attribution izjavili su da se ovakav događaj može očekivati svakih pet godina. Prije industrijskog doba, jugoistok Engleske bi sličnu vrućinu iskusio jednom u 50 godina. “Svi podaci pokazuju snažan i statistički značajan porast junskih toplotnih talasa kako se svijet zagrijava”, zaključili su naučnici, prenosi Index.
izvor : banjaluka.net
