“Figure u pokretu” , prvoklasan izložbeni projekat koji prikazuje početke modernizma u Evropi !!!

Edgar Dega, slikar balerina, kupačica i konja.

Odmila ih je zvao “mali pacovi” jer trenutak kada balerine izađu na pozornicu, one se rastrče i ta scena izgleda kao kada se pacovi rastrče po nekom prostoru.

Edgar Dega bio je francuski slikar, grafičar i vajar. Smatra se jednim od istaknutih predstavnika francuskog impresionizma.

U istoriji umjetnosti najpoznatiji je po svojim slikama, ali je uspješno stvarao i skulpture, zbog činjenice da je u poznim godinama gotovo izgubio vid.

Figure u pokretu

Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske u saradnji sa Galerijom iz Mostara, a na inicijativu MTA fondacije iz Izraela predstavlja publici putem izložbe „Figure u pokretu“ brojna djela istaknutih umjetnika 19. i 20. vijeka, kao i 74 bronzane skulpture slavnog francuskog impresioniste Edgara Degaa.

Upravo su Degaove figure dragulj ove kolekcije, prvoklasan izložbeni projekat, koji prikazuje početke modernizma u Evropi.

Balerine

Izložba “Figure u pokretu” koncipirana je u više cjelina. Prvi i najveći prostor prikazuje publici vježbalište, gdje se balerine mogu vidjeti u različitim pozama. One stoje na lijevoj ili desnoj nozi, podignutih ruku i slično.  Istoričari umjetnosti saglasni su da nijedan umjetnik nije postigao Degaovu vjerodostojnost u prikazivanju plesačica.

Konji

U drugom prostoru je  smješteno 15 Degaovih konja. Konje je posebno analizirao i volio. Odlazio je krajem 19. vijeka u Parizu na različita trkališta da ih gleda, a kako je bio vlasnik jednog od prvih fotografskih aparata marke “Kodak”, fotografisao ih je, analizirao, poslije i vajao. Tako danas gledamo ove plemenite životinje kako se propinju ili su u kasu.

Mala plesačica

Najveća inspiracija ovom umjetniku bili su pokreti i haljine plesačica. Posebno mjesto, a time i posebnu cjelinu čini “Mala četrnaestogodišnja plesačica” ili kako je nazivaju “najpoznatija balerina na svijetu”. Dega je za života od skulptura izložio samo nju.

“Maloj plesačici” obukao je pravu baletsku haljinicu, korset je prekrio žutim voskom i napravio nabore na njenim čarapama, imala je prave baletanke i pravu kosu.  Kada ju je 1881. godine predstavio na šestoj Impresionističkoj izložbi u staklenoj vitrini koju je sam kreirao, javnost je bila šokirana, naviknuta na mermerne figure nimfi i boginja.

Plesačicu su proglasili ružnom. Više nije izlagana. Nakon Degaove smrti, nasljednici su izlili 29 bronzanih kalupa, Male plesačice, jedna je u vlasništvu njujorškog Metropoliten muzeja. Tako je ova vječita tinejdžerka ponovo oživjela i sada putuje svuda po svijetu. Bila je u Parizu, Sankt Peterburgu, Tel Avivu, Valensiji i mnogim drugi gradovima. U Banjaluci je do 30. januara.

Piše: Marina Majkić Mileti

izvor : banjaluka.net