Eurokrem, Bajadera, Smoki: Priča o pet fabrika Jugoslavije koje su izgradile carstvo !

Beograd, Gornji Milanovac, Vršac, Subotica, Zagreb – pet gradova, hiljade radnika, milioni tegli, omota i tabli. Ovo je priča o fabrikama koje su pravile slatkiše Jugoslavija. Ako ste ikada jeli Eurokrem kašičicom direktno iz tegle, dijelili kesu Smokija sa pet drugara u školi ili skupljali sličice iz Životinjskog carstva, znate da je slatkiš u Jugoslaviji bio nešto posebno. Vrijeme ne možemo vratiti, ali sjećanja ne blijede. Ove poslastice obilježile su jedno vrijeme.

Takovo: Dom Eurokrema

U Gornjem Milanovcu 1922. godine nastaje mala fabrika bombona koja je radila sve do bombardovanja 1941. Nakon nešto više od 20 godina, tačnije 1962., nova fabrika niče i dobija novu misiju – sokovi, konzerve, marmelade, ali jedan proizvod nadmaši sve: čuveni Eurokrem.

Prva tegla stigla je u prodavnicu 1970. godine – dvije boje, dva ukusa, jedna tegla koja je oduševila najmlađe. Jovana Tomović, generalna direktorica Takova, vratila se iz Italije sa uzorkom kremastog namaza kompanije Gandola. 1969. godine potpisan je ugovor, kupljena oprema, licenca i tehnologija za proizvodnju. Takovo postaje nosilac prava na korištenje žiga Eurokrem.

Eurokrem je ubrzo postao omiljeni namaz u domaćinstvima. Mogao se jesti uz palačinke, krišku hljeba, a najčešće direktno iz tegle. Do 1982. godine Takovo je proizvelo preko 13 hiljada tona Eurokrema, neprekidno u tri smjene. Uz Eurokrem stigao je i Euroblok – sličan proizvod, idealan za džep svakog đaka.

Devedesetih godina došao je mračan period, ali Eurokrem je opstao. Danas je Takovo dio Swisslion grupacije, modernizovan, ali sa istim ukusom. Eurokrem se izvozio širom svijeta, ali najveći put prešao je kroz naša sjećanja.

Kraš: Bajadera i Životinjsko carstvo

U Zagrebu 1911. godine osniva se fabrika čokolade Union – prvi industrijski proizvođač čokolade u jugoistočnoj Evropi. 1954. godine Kraš postaje sinonim za slatkiše. Bajadera, elegantna crveno-zlatna kutija, brzo postaje simbol poklona, a dvije godine kasnije nastaje Životinjsko carstvo.

Tanke čokoladice sa sličicama životinja bile su omiljene među djecom. U školama su se mijenjale, albumi se pažljivo popunjavali, a slatkiš je imao i edukativni karakter – djeca su učila o kontinentima, životinjama i prirodi kroz igru.

70-tih godina pojavljuje se Kolumbo, domaći odgovor na Toblerone, dok Griote, čokoladna višnja u likeru, osvaja zlatnu medalju na Monde Selection. Za mlađe tu su bile Kiki bombone, koje su postale nezaobilazne u svakoj kući.

Soko Štark: Smoki, Bananica i Najlepše želje

U Zemunu 1922. godine otvara se mala radionica Louit S.A. koja kasnije postaje Soko Štark. 1975. godine izrađena je nova, moderna fabrika u Kumodraškoj. Iz nje dolaze proizvodi koji obilježavaju generacije – Smoki, Bananica, Najlepše želje, napolitanke, keksi i Prima štapići.

Smoki postaje svakodnevna grickalica – uz filmove, putovanja, rođendane. Bananica i čokolada Najlepše želje donose radost i simbolizuju dječju sreću. Soko Štark ostaje dio uspomena mnogih generacija.

Pionir: Galeb, Medeno srce i Negro bombone

U Subotici 1917. godine Josip Ruf iz Sente pokreće proizvodnju bombona. Najpoznatiji proizvodi su mentol bombone, Negro bombone, a nakon rata fabrika postaje Pionir.

1950. godine nastaje Galeb čokolada, a 1978. Medeno srce, punjeno voćnim džemom. Pionir spaja slatkiš i emociju – poklon za rođendane, način da se kaže “mislim na tebe”.

Banat: Jo-Jo i legendarna čokolada

U Vršcu 1984. godine otvara se fabrika Banat. Početkom 20. vijeka preuzima je porodica Ifko i modernizuje proizvodnju čokolade, karamela i bombona. Nakon rata, nacionalizovana je i ostaje simbol ukusa i pouzdanosti.

Najpoznatiji proizvodi su čokolada Banat i Jo-Jo – hit među osnovcima. Danas su, nakon modernizacije od strane Bambi i Swisslion Takova, i dalje prisutni na rafovima, tiši nego nekad, ali s istim ukusom.

Fabrike slatkiša Jugoslavija stvorile su proizvode koji su obilježili generacije. Svaka fabrika imala je svoj miris, ritam i proizvode koji se pamte. Danas postoje modernije, ali sa istim korijenima i sjećanjima koja nas vraćaju u vrijeme kada je svaki zalogaj bio čista radost.

izvor : banjaluka.net

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *