EU je obećala biti vođa u regulaciji vještačke inteligencije, sad odustaje od toga !

Evropska unija mijenja svoj pristup umjetnoj inteligenciji usred globalne utrke za novcem i uticajem.

Očekuje se da će Evropska komisija danas odgoditi primjenu ključnih ograničenja za vještačku inteligenciju za najmanje godinu dana, što je dio širih promjena digitalnih pravila s ciljem održavanja konkurentnosti u odnosu na SAD i Kinu, piše Politico.

Godinama su se kreatori politika EU-a fokusirali na donošenje propisa kako bi osigurali povjerenje u tehnologiju. Sada, u godini koja je donijela ogroman napredak u vještačkoj inteligenciji i povratak Donalda Trampa na vlast, EU odustaje od svog sna da postane globalni lider u regulaciji vještače inteligencije.

Iako je Akt o vještačkoj inteligenciji, o kojem se pregovaralo godinama, donesen, još uvijek nije u potpunosti na snazi. Tokom 2025. godine, sve veći broj nacionalnih vlada, tehnoloških kompanija i industrijskih lobističkih skupina pozivao je na odgodu dijela zakona, stavljajući ovo pitanje u središte šire borbe u Briselu o tome kako pronaći ravnotežu između regulacije i inovacija.

Današnji prijedlog pokazaće da su glasovi industrije prevagnuli, a ironično je da odluku donosi ista predsjednica Komisije koja je izvorni zakon nazvala “istorijskim trenutkom” za veću bezbjednost ljudi.

Iako će izvršno tijelo EU-a prijedlog predstaviti kao tehničku prilagodbu koja će regulaciju učiniti efikasnijom, on slijedi nakon intenzivnih lobističkih napora Trampove administracije u Vašingtonu i korporativnih lobija u Briselu protiv digitalnih pravila bloka.

“Dio poruke koju Evropa šalje ostatku svijeta jeste da je otvorena za pritisak tehnoloških kompanija i drugih nacija”, izjavila je Natali Helberger, profesorica prava i digitalne tehnologije na Univerzitetu u Amsterdamu. “Rekla bih da to šteti vjerodostojnosti.”

Koja se pravila odgađaju?

Prema planovima koji se danas očekuju, niz praksi vještačke inteligencije klasifikovanih kao visokorizične – na primjer, korištenje vještačke inteligencije pri zapošljavanju, procjeni kreditne sposobnosti ili ocjenjivanju ispita – neće podlijegati obavezama najmanje godinu dana duže od planiranog.

Velik dio opravdanja za ovu odluku leži u zabrinutosti da će propisi spriječiti Evropu da bude konkurentna u ključnom trenutku. Tehnološki lobiji su predviđeni vremenski okvir ocijenili “neizvedivim”.

“Kad bismo samo mogli maknuti nogu s kočnice i dati inovacijama malo više šanse, mislim da je to sve što nam treba”, rekao je njemački ministar digitalizacije Karsten Wildberger juče, upitan o nadolazećem prijedlogu Komisije.

Otpor civilnog društva

Planovi su naišli na otpor civilnog društva. “Čini se da je Komisija namjerna uništiti zaštitu temeljnih prava i postaviti nas na mjesece, ako ne i godine unutrašnjih sukoba i pravne nesigurnosti bez ikakvih opipljivih dobitaka za konkurentnost EU-a”, rekao je Daniel Leufer, viši analitičar politike u udruzi AccessNow.

Druge promjene koje se očekuju danas izuzele bi više kompanija od određenih pravila u potpunosti, a takođe bi industriji dale i prelazni period za nova pravila o vodenom žigu za vizuelni sadržaj stvoren vještačkom inteligencijom.

Je li plan bio preambiciozan?

Akt EU-a o vještačkoj inteligenciji usvojen je u avgustu 2024., ali pravila su od početka trebala stupati na snagu postupno. Neke prakse, poput prediktivne policije ili društvenog bodovanja koje nose “neprihvatljiv rizik”, zabranjene su od februara ove godine. Najsloženiji modeli vještačke inteligencije, poput OpenAI-jevog GPT-a, takođe se moraju pridržavati posebnih pravila od avgusta.

Pravila koja izvršna vlast EU-a sada stavlja na čekanje – ona koja se odnose na rizik za zdravlje, bezbjednost ili temeljna prava ljudi – trebala su stupiti na snagu u avgustu 2026. godine.

Države i kompanije tvrdile su da je odgoda nužna zbog kašnjenja u izradi tehničkih standarda koji bi kompanijama trebali pomoći u usklađivanju sa zahtjevima.

Tijela za standardizaciju dvaput su propustila rok za njihovu isporuku, a sada se očekuje da standardi neće biti spremni prije 2026. godine. Vremenski okvir za izradu standarda bio je “malo preambiciozan od početka”, rekao je predstavnik tijela za standardizaciju za POLITICO u septembru.

Oni koji podržavaju pauzu ne smatraju je povlačenjem, već tehničkom odgodom zbog nedostatka smjernica, sugerišući da je potrebno malo više vremena da se stvari postave na pravi način. “Mnoge bi kompanije to pozdravile”, rekao je Wildberger. “Ali jednako je važno da iskoristimo vrijeme da neke stvari ispravno postavimo. Nije samo: odgađamo. Ne, imamo posla.”

Podrška država članica

Njemačka i Francuska juče su se javno izjasnile za jednogodišnju pauzu. Švedska, Poljska, Češka i Danska takođe su ranije pozivale na odgodu ili prelazni period.

Države su imale i vlastiti interes za odgodu procesa. “Takođe je motivirano činjenicom da do sada mnoge države članice nisu imenovale i opremile svoja nacionalna regulatorna tijela koja moraju provoditi Akt o vještačkoj inteligenciji”, rekla je Helberger, dodavši da će im pauza “dati više vremena da se organizuju na nacionalnom nivou”.

Današnji prijedlog trebaće odobrenje zemalja EU-a i Evropskog parlamenta prije nego što postane konačan. Krajnji rok do kojeg su se pravila trebala primijeniti je avgust 2026. Unutar Parlamenta, čak su i kritičari pauze privatno priznali poraz i sada su usredotočeni na to da odgoda bude što kraća i da se izbjegne daljnji otpor.

“Nažalost, pauza se sada čini neizbježnom s obzirom na kašnjenje u razvoju standarda”, rekao je irski poslanik iz stranke Renew, Michael McNamara, prošle sedmice. McNamara je upozorio da “ne smije biti daljnjih odgoda”, jer “ako bi ih bilo, to bi potkopalo regulaciju i vladavinu prava izvan samog Akta o vještačkoj inteligenciji.”

izvor : banjaluka.net