BANJALUČANI VEĆ GODINAMA ISTRAJNI U ŽELJI DA IMAJU GRADSKO BAŠTOVANSTVO
ČEKAJU PRILIKU ZA DRUŽENJE U VRTOVMA ZDRAVE HRANE
U svijetu je velika ekspanzija razvijanja gradskih bašti, a Banjaluka će imati priliku da bude prva u Republici Srpskoj i BiH
Omogućiti stanovnicima urbanih zona da se bave baštovanstvom za neke je podjednako bitna tema kao i imati parkove gdje će građani moći šetati i uživati u prirodi. Upravo ova priča već godinama se pokušava pretočiti u stvarnost i u gradu na Vrbasu, koji sve više gubi bitku sa urbanizacijom koja masovno „guta zelene površine“, umjesto da ih širi. Ali ipak, ta ideja „Gradske bašte“ je na domak srećnog kraja, a kako će se ona ostvariti otkriva nam Goran Pivašević, potpredsjednik Udruženja građana „Gradske bašte“ u ovoj priči.
– Mi smo nastali iz želje da u gradu formiramo gradsku baštu koja bi u ovom momentu bila među prvim na našim prostorima. Saradnju smo htjeli da ostvarimo sa Gradom kako bi se to napravilo na većem i ozbiljnijem nivou. Da bismo to mogli uraditi morali smo se iz inicijative građana “prebaciti” u udruženje građana, pa smo zbog toga osnovali Udruženje građana “Gradske bašte”, prepričava Goran.
Prvi projekat tog Udruženja biće “Banjalučke gradske bašte”.
– Trenutno završavamo projekat koji ćemo prezentovati Gradskoj upravi, sa kojom već imamo neformalni dogovor oko lokacije za taj projekat. Tek kada završimo projekat onda ćemo ući u formalnu proceduru sa Gradom kako bismo na kraju dobili gradsko zemljište na korišćenje, koje bismo mi dalje davali članovima tog projekta, objašnjava Pivašević u kratkim crtama ove procedure koje su u praksi duge i veoma spore.
Što se tiče konkretnog početka tog projekta, desiće se tek u narednoj sezoni, jer do tada ima mnogo “pripremnih” radova. Kako navode pored pripreme projekta “Banjalučke gradske bašte”, radi se i na razvijanju Udruženja, jer projekat “Banjalučke gradske bašte” je dosta kompleksan projekat u pogledu organizacije i realizacije. Da bi građani “ušli” sa svojim motikama, prije toga je potrebno obezbjediti sve ono što je neophodno za taj rad, od alata, sve do profesionalne pomoći od strane Milke Tamamović i Biljane Banović, navode u Udruženju i dodaju da će biti pravi poligon za osposobljavanje budućih baštovana.
– Na tom “poligonu” će se naučiti sve tajne proizvodnje hrane u skladu sa prirodom i samo u skladu sa prirodom, kaže Pivašević i dodaje da će pored toga ovo biti i poligon za razvijanje međuljudskih odnosa i solidarnosti. Iako će svaki član imati svoju parcelu unutar „Banjalučke gradske bašte“, svi članovi će morati zajedno sarađivati kako bi sve te pojedinačne parcele funkcionisale u tom jednom mikrosistemu koji će biti uspostavljen.
– Mi želimo da svaki građanin bar na indirektan način ima koristi od „Banjalučke gradske bašte“. Baštovanstvo je nešto što bi svaki čovjek trebao znati u svom životu, jer proizvodnja hrane u bašti je jedna vrsta umjetnosti, kaže Pivašević.
Ono što je vodilja u cijeloj priči je i to da bez hrane nema života, a isto tako da bez zdrave hrane nema zdravog života.
– Sigurni smo da će ova tema biti jako popularna u budućnosti. Takođe veliku korist od gradske bašte imaće i Grad. U svijetu je velika ekspanzija razvijanja gradskih bašti, a Banjaluka će imati priliku da bude prva u Republici Srpskoj i BiH, tako da vjerujemo da će ovo biti i jedna zanimljiva vrsta turističke ponude grada. Upravo sve ovo navedeno je već dovoljan dokaz o važnosti ovog projekta, zaključuju u Udruženju.
Kako navode sa Gradom su nezvanično dogovorili da će na korišćenje dobiti zemlju u Rakovačkim barama koja je u vlasništvu Grada i koja bi im odgovarala. Sada se čeka završetak projekta koji bi se prezentovao na jednoj od Skupštine Grada Banjaluka, nakon čega bi uslijedilo i potpisivanje ugovora.
– Tek tada bi formalno sve moglo početi. Zato je i realno da zvaničan početak „Banjalučke gradske bašte“ bude predviđen za narednu sezonu, najavljuje Pivašević i objašnjava da su to sve koraci koji su neophodni da bi se sve postavilo na ispravne temelje.
Ali do početka zvanične sezone Udruženje će tokom ove godine organizovati nekoliko početnih radionica gdje će polako upoznati građane sa onim što ih očekuje u budućnosti.
– Ovih mjeseci smo uz saradnju sa drugim udruženjima i organizacijama kao što su: „Naša druga kućica“, Udruženje građana „Dajte nam šansu – Zvjezdice“, škola stranih jezika „Anglija“, Dom Rada Vranješević i vrtić „Bambi“, radili na uređenju i formiranju njihovih bašti, kako bismo već pojedine građane lagano uvodili u ovaj svijet baštovanstva, kaže Pivašević i prema svojim zapažanjima prenosi i to da su svi oduševljeni ovim načinom druženja, tako da svi zajedno nestrpljivo čekaju zvaničan početak prve sezone u “Banjalučkoj gradskoj bašti “.
Novosti plus
