SRBSKO SABRANJE „BAŠTIONIK“ U HUMANITARNIM MISIJAMA OD SRPSKE DO KOSOVA

„ČUVARI SRPSKIH SVETIH VRIJEDNOSTI“

 

Za šest godina pomoć pružili hiljadama ugroženih građana u Srpskoj i na Kosovu i Metohiji, a najčešće otvaraju vrata višečlanih porodica.

 

Rijetki su oni koji u ovom vremenu duhovne i materijalne neimaštine žive po uzoru na čuvenu  misao  Patrijarha Pavla “ budimo ljudi, svuda i uvijek. ”

Ipak, na sreću, takvih ima  i to u redovima Srbskog Sabranja „Baštionik“ koje postoji od 2012. godine i koje ne štedi na humanosti odakle god da dobiju poziv za pomoć. – Ideja vodilja, u najširem smislu jeste želja da svojim radom, poštujući tuđu, čuvamo svoju duhovnu i kulturnu baštinu naslijeđenu od naših predaka, da na tom poslu damo lični doprinos, pomognemo koliko možemo onima kojima je pomoć potrebna, kaže predsjednik Sabaranja Predrag Adamović i sa ponosom ističe da svoj aktivizam temelje na dva principa, po riječima dva srpska velikana: Svetog Vladike Nikolaja Žičkog koji je učio da krenemo od sebe i  Patrijarha  Pavla koji je uporno ponavljao „budimo ljudi, svuda i uvijek“.

U proteklom periodu svog rada, „Baštionik“ je organizovao brojne dobrotvorne akcije  prikupljanja i podjele pomoći ugroženima. Volonteri prikupljaju pomoć za hranu i higijenu u marketima uz kontakt sa ljudima dijeljenjem letaka, ali i postavljanjem kutija za novčane priloge u crkvama. Osim toga, pomoć stiže i preko žiro računa ili u sjedištu „Baštionika“.

– Organizovali smo akciju „Budimo ljudi“ i posjetili smo i uručili pomoć u nekoliko stotina socijalno ugroženih porodica, kaže Adamović i dodaje da su  najveće akcije  pomoć  radu  HO „Majka devet Jugovića“  u Eparhiji raško-prizrenskoj, Gračanica, Kosovo i Metohija, a riječ je o akcijama pod nazivom „Kad bi hljeba bilo više“ i „Saborno za Kosovo i Metohiju“ kojima se pomaže ostanak i opstanak Srba na Kosovu i Metohiji.

Adamović se rado prisjeća i  akcije pokrivanja kuće jednog ratnog vojnog invalida, čovijeka koji je sam započeo kuću za svoju porodicu, suprugu i četvoro djece,  razbolio se od posljedica ranjavanja i stao sa gradnjom. Ipak, radovi su završeni uz pomoć bratske organizacije „Srbi za Srbe“.

Svaka posjeta i svaka uručena pomoć, svaki dječiji osmijeh zahvalnosti ima svoju priču, ali jedno im je zajedničko što daju  podstrek i snagu za nove akcije Sabranja koje neumorno traži nove puteve humanosti. Broj članova je promjenljiv, u zavisnosti od veličine akcije i ima par desetina stalno aktivnih članova i mnogo više prijatelja koji pomažu rad „Baštionika“, svako iz svoje oblasti. Ali svi oni imaju jednu misiju, a to je da postignu lijepu i humanu promjenu u svojoj okolini.

Bojan Morača koji je u „Baštioniku“ nepunih šest godina kaže da sabaranje nema nikakav drugi interes, osim da učini nešto dobro za svoju ovozemaljsku otadžinu i ističe da je kruna svega zajedničko sabiranje u molitvi u crkvama i manastirima. On ističe da je poseban naglasak na očuvanju porodičnih vrijednosti i čuvanja srpske kulture, istorije i običaja.

– Snaga Sabranja je u zajedništvu, jedan čovijek malo šta može sam, ali kad se udruži nekoliko desetina ljudi, onda se dešavaju dobre i pozitivne stvari, kaže Bojan i dodaje da je mnogo srećan što je u jednoj takvoj zajednici u kojoj nema sitnih i sebičnih interesa, nema sujete, ni zavisti,  jer niko od njih nema nikavu materijalnu korist, već samo duhovno bogatstvo.

Članovi svoju humanost  pokazuju  i kroz akcije dobrovoljnog davanja krvi, ali i kroz radne mobe u ispomoći manastirima i crkvama. Kroz cjelokupan rad, „Baštionik“ se najviše osvrće  ka višečlanim porodicama u kojima su roditelji bez stalnih primanja.

– Susretali smo se i sa hladnim kućicama, barakama koje prokišnjavaju, poderanim patikama i neuhranjnom djecom, ali ono što krasi takve porodice jeste borbenost, optimizam i veoma često radost kakvu ne možete vidjeti u materijalno bogatim porodicama, kaže Adamović.

Danas, kad mnogi bacaju hljeb u kantu za smeće, u „Baštioniku“ poručuju da je gladnih mnogo i da jedan hljeb nekome može spasiti život, te da tu misao imamo na pameti.

O tome  svjedoči i jedan boravak na Kosovu iz 2007. godine, kada su kaže Adamović jednog  đeda, samohranog osamdesetogodišnjaka pitali  „kako je đede?“. A on im odgovorio: „ ma dobro je, samo nema slobode…i kad bi bar hljeba bilo više“. U to vrijeme Humanitarna organizacija Eparhije raško-prizrenske „Majka devet Jugovića“, kupovala je hljeb i dijelila ugroženim Srbima, ali u malim količinama. Tako su po povratku u Republiku Srpsku pokrenuli akciju prikupljanja pomoći nazvavši je  tim riječima „Neka hljeba bude više“, čiji rezultat je bio stotinu tona brašna i finansijska pomoć za izgradanju pekare u Novobrdskoj opštini.

– Hljeb znači život, i na Kosovu i u Banjaluci, i svagdje u svijetu, znači  dan bez gladi, osjećaj sigurnosti bar do sutra…pokloniti nekome jedan hljeb znači pokloniti dan života. A to je veliko, poručuje Adamović.

Teška vremena, krize i siromaštvo su odlika ovih prostora, a nasuprot njima stoji velika humanost koja krasi Srpski narod, koji je naučio da dijeli i pomaže u nevolji.  Kažu da najviše pomoći stiže od običnog čovjeka koji razumije šta znači neimaština. Uglavnom je to pojedinačno simbolična pomoć, jedan poziv je jedna marka, jedan kilogram brašna, jedna litra ulja, ali mnoštvo takvih pretvori se u pomoć od 50 kg brašna koliko se obično nosi u paketima hrane za porodice. Posebno su ponosni i na pojedina preduzeća koja pomažu sa donacijama brašna i na pojedinace koji žele da pomognu konkretnoj porodici. Akcijama se često pridružuju i ljudi iz  inostranstva koji se javljaju putem društvenih mreža i nekoliko njih redovno daje svoje priloge za Božićnu i Vaskršnju akciju.

U „Baštioniku“ priznaju da su se  mnogo puta uvjerili u humanost ljudi iz Republike Srpske  prema Srbima na KiM. – Ljudi u RS imaju srca, pomažu i daju, i to najviše oni koji su osjetili neimaštinu i koji su svjesni da dajući zapravo – dobijaju, kaže Adamović i dodaje da je posebno  ta saosjećajnost i želja da se pomogne prisutna u  akcijama za Srbe koji opstaju u enklavama  na Kosovu i Metohiji, jer  iz svih krajeva Republike Srpske, od Drinića i Kneževa do Bratunca, Trebilja i Nevesinja, pa čak i od  Srba koji žive u Federaciji BiH stiže pomoć za braću na Kosovu i Metohiji.

Za sve one ljude koji se žele pridružiti Sabaranju, informacije o „Baštioniku“ mogu naći preko društvenih mreža i interneta, a u toku je Vaskršnja akcija „Budimo ljudi“, koju će u saradnji sa Eparhijom Bihaćko-petrovačkom, posvetiti pomaganju ugroženim Srbima  sa prostora ove Eparhije. Adamović najavljuje  da će krajem godine ovo Sabranje biti domaćin Slave u manastiru Zočište, te poziva građane da u što većem broju  posjete, istinski dožive i otkriju  zašto je Kosovo i Metohija sveta srpska zemlja.

 

Novosti Plus