Zašto Njemačka ometa mirno upravljanje Bosnom i Hercegovinom?
Autor: Ulrike Reisner
Dnevnik Habzburškog carstva: Bosna i Hercegovina prolazi kroz političku i ustavnu krizu. Dok se pojedini posmatrači rado fokusiraju na ulogu predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, i njegove navodne veze s Moskvom, drugi problem vide u osobi Kristijana Šmita. Ovaj Bavarac je visoki predstavnik međunarodne zajednice od 2021. godine. Na njegov račun se iznose optužbe za pristrasnost i autoritarne intervencije u ustavnu i pravnu strukturu zemlje.
Međutim, ono što je zemlji hitno potrebno jeste diplomatija i takt. Austrija i Bosna i Hercegovina održavaju bliske odnose već dugi niz godina. Austrijska vojska je raspoređena u ovoj balkanskoj državi od 2004. godine u okviru misije EUFOR ALTHEA.
Austrija je jedan od glavnih stranih direktnih investitora u Bosni i Hercegovini. Sa oko 170.000 ljudi, bosanska dijaspora je jedna od najvećih u Austriji. Stoga ne čudi što Austrija vrlo pomno prati dešavanja u Bosni i Hercegovini.
Odluka austrijske ministarke spoljnih poslova Beate Mainl-Rajzinger, donijeta u aprilu, da zabrani ulazak Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, izazvala je brojne kritike. Istorijsko iskustvo Austrije naučilo je da je neophodno pokazati veliku diplomatiju prema različitim etničkim, vjerskim i političkim grupama kako bi se izbjegle tenzije. Međutim, austrijska ministarka spoljnih poslova nije pokazala ovu diplomatiju i slijedila je “njemačku logiku”, jer je i Njemačka izrekla zabranu ulaska. Mainl-Rajzinger je tako odustala od diplomatskog i neutralnog stava.
Separatističke težnje
Milorad Dodik želi novi ustav za srpski dio zemlje, koji bi omogućio njegovo odvajanje od Bosne i Hercegovine i otvorio put ka konfederaciji, odnosno pripajanju Srbiji. Ovo je izuzetno delikatna situacija koja ima duboke korijene i koja nije ni jednostavna za objašnjenje ni za rješavanje. Međutim, svakom razumnom posmatraču jasno je da svaka nepromišljena i autoritarna intervencija u ovom sukobu može dovesti do eskalacije. Kao što je već rečeno, potrebno je pokazati diplomatiju i mnogo takta.
U intervjuu datom početkom maja jednom austrijskom magazinu, Dodik se brzo osvrnuo na ovu tačku: konkretno na visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Nijemca Kristijana Šmita. Njegov mandat nije demokratski legitiman, ali su mu ovlašćenja ipak široka, kako je objašnjeno u intervjuu. Teoretski, Šmit je iznad svih izabranih političara i može poništiti zakone i parlamentarne odluke. Takođe se navodi:
„On (Šmit, prim. aut.) je dekretom učinio kršenje Ustava kažnjivim sankcijama, kao i nepoštovanje sopstvenih dekreta. Pošto se Dodik usprotivio Šmitovim naredbama, osuđen je u prvom stepenu, a pošto ignoriše ovu presudu, protiv njega je raspisana nacionalna potjernica.“
Kristijan Šmit je na funkciji od 2021. godine. On je tada zamijenio Austrijanca Valentina Incka, koji je bio daleko najduže na mjestu visokog predstavnika (2009–2021). Mandat visokog predstavnika nije ograničen, ali mora podnositi izvještaj svakih šest mjeseci predstavnicima ministarstava spoljnih poslova više od 50 država, Savjetu za implementaciju mira (Peace Implementation Council, PIC). Ovo tijelo je takođe odgovorno za zvanično imenovanje visokog predstavnika. Imenovanje Šmita 2021. godine nisu priznale Rusija i Kina, što je izazvalo rasprave o njegovoj legitimnosti u međunarodnom pravu.
Kolonijalni stav
U posljednje vrijeme funkcija visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini bila je predmet ponovljenih kritika. S jedne strane, na formalnom nivou, zbog nedostatka demokratske legitimnosti i kontrole. S druge strane, kritike na račun upravljanja Nijemca Kristijana Šmita sve su češće. Bivši ministar poljoprivrede dolazi iz bavarske CSU (Hrišćansko-socijalne unije), koja nije baš poznata po taktu i diplomatskoj vještini.
Šmitove aktivnosti su odmah izazvale iritaciju: tako je optužen da je stao na stranu interesa Hrvatske tako što je retroaktivno promijenio izborni zakon. Takođe se miješao u rad Evropskog suda za ljudska prava, što je zasmetalo čak i nekim članicama EU. Sve češće se u intelektualnim krugovima čuje zahtjev da Kristijan Šmit prestane da se ponaša kao guverner kolonije i da se fokusira na sprovođenje Dejtonskog sporazuma.
Visoki predstavnik, međutim, situaciju vidi iz nešto drugačijeg ugla. On se ne boji eskalacije nasilja, već prije eskalacije pravne prirode: „Nalazimo se u pravoj državnoj krizi“, izjavio je u intervjuu za austrijski magazin, koji je ubrzo nakon toga pozvao Milorada Dodika da iznese svoje stavove. Šmit je time ponovio glavnu kritiku iz svog posljednjeg izvještaja Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, predstavljenog u maju.
Tokom debate o situaciji u Bosni i Hercegovini, održane sredinom maja pred Savjetom bezbjednosti UN-a, ruski ambasador Vasilij Nebenzja kritikovao je Visokog predstavnika i njegov pristup. Prema njegovim riječima, prisutni su sistematski napori niza zapadnih zemalja da unište sva dostignuća poslijeratnog perioda, stvore klimu međusobnog nepovjerenja među narodima Bosne i Hercegovine i prodube međunacionalne podjele. „Uvjereni smo da je gospodin Šmit važan instrument ove kolonijalne politike,“ izjavio je Nebenzja. Iako se razume težina zadatka, Kristijan Šmit bi trebalo da se zapita da li je više dio problema nego dio rješenja.
izvor : banjaluka.net
