Zagađen vazduh faktor rizika za brojne bolesti i preranu smrt !

Činjenica je da je posljednjih dana u Banjaluci ne udišemo vazduh visokog kvaliteta, a koliko to utiče na naše zdravlje možda nismo ni svjesni dok posljedice ne počnu stvarati tegobe, ne samo kod rizičnih grupa stanovništva, nego i građanima koji do tada nisu imali problema sa plućnim, srčanim ili drugim hroničnim bolestima.

Ukoliko govorimo o činjenici da je, prema podacima objavljenim krajem prošle godine, Bosna i Hercegovina peta zemlja u svijetu po smrtnosti povezanoj sa zagađenjem vazduha, pitanje je šta uraditi kako bi se spriječili negativni uticaji lošeg ili po zdravlje opasnog vazduha koji udisati moramo? A, moramo se i grijati, saobraćaj ne možemo zaustaviti, kao ni elektrane zatvoriti – što su, kako stručnjaci tvrde prvi uzročnici zagađenja, pogotovo u zimskom periodu.

Za portal Banjaluka.net u Domu zdravlja Banjaluka rekli su nešto više o načinima kako prebroditi neugodnosti koje nam, pogotovo zimi, stvara zagađen vazduh, te kako prepoznati „opasnosti“ kojima smo, u određenim periodima u godini, svakodnevno izloženi.

“Zagađenje vazduha je značajan faktor rizika za brojne bolesti uključujući respiratorne infekcije, srčane bolesti, hroničnu opstruktivnu bolest pluća, moždani udar, rak pluća, alergije, pa čak i smrt ljudi. Prisustvo zagađujućih čestica u vazduhu dovodi do pojave plućnog emfizema, astme, kao i do razvoja  hronične opstruktivne bolesti pluća. Pored respiratornog trakta, negativan uticaj zagađujućih čestica u vazduhu se može uočiti i u radu kardiovaskularnog  sistema”, rekli su.

Simptomi se, između ostalih, manifestuju kroz poremećaj funkcije krvnih sudova, hipertenzivnih kriza i povećanog rizika od hemoragičnog moždanog udara.

“Prisustvo štetnih čestica  u vazduhu  može biti i jedan od uzročnika kancerogenih oboljenja. Sve je veći broj dokaza koji sugerišu da izloženost zagađenju vazduha može biti povezana sa smanjenim IQ rezultatima te povećanim rizikom od psihijatrijskih poremećaja kao što je depresija. Zagađenje vazduha je najveći faktor rizika životne sredine za bolesti i preranu smrt i četvrti najveći faktor rizika u cjelini za ljudsko zdravlje. Zagađenje vazduha uzrokuje preranu smrt oko sedam miliona ljudi širom svijeta svake godine ili globalno prosječno skraćenje očekivanog životnog vijeka za dvije do devet godina”, dodali su iz Doma zdravlja.

Zagađen vazduh nikome ne odgovara, međutim postoje određene grupe ljudi kod kojih su smetnje izraženije nego kod ostalih zbog starosne dobi ili već postojećih bolesti.

“Kod djece koja su izložena toksičnim supstancama u vazduhu uočava se razvoj astme i bronhitisa. Trudnice su takođe ugrožena grupa. Prema studijama utvrđeno je rađanje djece  sa smanjenom masom mozga, kognitivnim i emocionalnim  poremećajima, određenim defektima i povećanim krvnim pritiskom što se dovodi u vezi sa udisanjem tačno određenih čestica. Starija populacija takođe trpi posljedice. Kod njih je uočen razvoj Parkinsonove bolesti i Alchajmerove bolesti kao i nekih drugih  vrsta demecije”, navode u Domu zdravlja.

Posljednjih dana vazduh u Banjaluci je osjetno boljeg kvaliteta, što potvrđuju i naši sugrađani koji kažu “lakše se diše”.

“Po istraživanjima čujemo da je nezdrav, ali ja nešto to ne osjetim. Mislim, slažem se da je nezdrav, pretpostavljam zbog povećanog broja automobila, raznih izduvnih gasova i svih ostalih zagađivača, tako da vjerujem da su u pravi oni koji tako kažu”.

“Poslije ovakvog vremena, dobro je, može se, a kad je magla, nije dobro. Sigurno da utiče na zdravlje, kada spadne smog to je loše”.

“Trenutno je vazduh zadovoljavajući. Nisam često bio prethodnih dana, ali mislim da je bio dobar, trojka. Jedne prilike sam osjetio, kada je bilo baš puno smoga, da se teže diše. U suštini mislim da je to sad opšti problem svjetskog glasa, što se kaže, i mora se nešto učiniti da se ta zagađenost smanjuje. Previše je automobila i mislim da je to glavni razlog. Sve to treba podesiti prema stanovništvu i zaštiti prirode i da što manje smeća oko nas ima”.

Ipak, pojedinci i dalje smatraju da je ono što što udišemo štetno po zdravlje.

“Vazduh bih ocijenila nezdravim, znamo svi da je na vrhu ljestvica sa one druge strane. Nisam osjetila nikakve promjene što se tiče zdravlja, ali nekada je baš neugodno, gusta magla, prosto nekada smrdi”.

“Vazduh u Banjaluci je neka trojka. To znači da nije baš skroz loš, ali nije ni dobar”.

Kako bi, bar donekle, spriječili posljedice štetnog uticaja zagađenog vazduha u Domu zdravlja dali su nekoliko savjeta.

“U periodu povećanog nivoa zagađenosti vazduha preporučeno je izbjegavanje izlaska u spoljnu sredinu i udisanje zagađenog vazduha, a boravak u zatvorenoj prostoriji. U situacijama kad obaveze nalažu određene aktivnosti potrebno je iznaći alternativne puteve za rješavanje situacije izbjegavajući izlaganje zagađenom vazduhu u vanjskoj sredini. Takođe je potrebno redovno uzimanje hronične terapije, a u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja obavezna je posjeta ljekaru”, naglasili su.

Dodali su da se zagađivanje vazduha može spriječiti, ili bar smanjiti upotrebom katalitičkih pretvarača i bezolovnog benzina u automobilima, hvatanjem zagađivača u industrijskim postrojenjima (filteri, ispiralice, precipitatori za taloženje), upotrebom obnovljivih izvora energije, upotrebom čistijih goriva, recikliranjem otpada.

Poražavajuća je činjenica da od posljedica zagađenosti vazduha godišnje u Bosni i Hercegovini u ranoj dobi umre u prosjeku 3.300 ljudi, govore podaci Svjetske banke i Svjetske zdravstvene organizacije.

Na kraju, svima je jasno da, tokom najveće zagađenosti, duži boravak vani nije preporučljiv. Ipak, pitamo se i koliko je dobro sve vrijeme boraviti u zatvorenom, jer prostorije moramo provjetravati i nekoliko puta dnevno da, što bi se reklo, uđe “svjež” vazduh.

Piše: Marijana Bogdanović

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *