U Njemačkoj otvorene sobe za sigurno konzumiranje droga !
Fentanil, vodeći uzrok smrti povezanih s drogom u SAD, stigao je i u Njemačku. U Esenu se takozvani projekt “so-par” fokusira na prevenciju.
Naravno, to može biti čista slučajnost, ali činjenica da se služba za podršku ovisnicima u zapadnonjemačkom gradu Esenu, sa svojih 600.000 stanovnika, nalazi baš u Hoffnungstraße (Ulici nade), možda je ipak svojevrsni znak. Znak nade za one koji pate od zavisnosti, koji su tamo pronašli ne samo mjesto za odlazak, već i dom, piše Deutsche Welle.
To je mjesto gdje mogu dobiti besplatan doručak ili visokokaloričan, obilat ručak za 1,10 evra, opustiti se nekoliko sati u kafiću ili prenoćiti u jednom od dvanaest kreveta. I naravno, Hoffnungstraße je takođe mjesto gdje se u sterilnoj sobi za konzumiranje droga pod nadzorom šmrče, puši ili ubrizgava heroin ili kokain.
Caspar Stolz, koji koordinira program pomoći za preživljavanje u Esenu i često radi na ulici, kaže za DW: “Ovdje imamo ženu koja konzumira droge više od 40 godina i 25-godišnjaka kojem pomažemo, koji je prethodno studirao, zatim odustao i zavisan je već tri godine. Ono što primjećujemo jeste da čak i ljudi koji su 15 godina intravenozno koristili heroin sada puše krek.” S fatalnim posljedicama, kaže Stolz: “Ljudi se tako brže uništavaju jer ne mogu pobjeći iz spirale ‘15-minutni udar – nabavi novac – kupi krek'”, kaže on.
Sobe za konzumaciju droga pomažu u osiguravanju preživljavanja
Služba podrške za borbu protiv zavisnosti ponekad broji i do 5.000 takozvanih slučajeva konzumacije droge po tromjesečju, ali Stolz sa zadovoljstvom izvještava da nije bilo nijednog smrtnog slučaja otkako je soba za konzumaciju droga otvorena 2001. godine.
Osiguravanje preživljavanja je u Esenu misao vodilja, ali to je postalo još teže s brzim porastom količine kreka koji je postao najčešće konzumirana ilegalna droga u Njemačkoj.
A sljedeće, još opasnije droge već su na vidiku, odavno su stigle u mnoge velike njemačke gradove poput Frankfurta i Berlina: sintetički opioidi poput fentanila i nitazena, koji se miješaju s heroinom i gdje čak i doza veličine zrna soli može biti smrtonosna.
Najnoviji trend: Konzumacija droga uživo na TikToku
Ruben Planert, portparol organizacije za podršku zavisnicima sa sjedištem u Esenu, zabrinut je zbog novog trenda: sve više mladih ljudi konzumira anksiolitičke benzodiazepine i opioide uživo na društvenim platformama poput TikToka, a diler već čeka u četu. Planert za DW kaže: “Nedavno smo u odjelu za mlade imali mladića koji je bio u komi pet dana nakon što je konzumirao fentanil. To je predoziranje s respiratornom paralizom, što je doduše moguće i s čistim heroinom, ali je malo vjerovatno.”
Ono što fentanil čini još opasnijim jest to što se njime bave apsolutni profesionalci: “Korisnici to jedva primjećuju, jer se radi o heroinu razrijeđenom fentanilom, ali tek toliko da se spriječi predoziranje. Samo stručnjaci i hemičari, karteli ili ko god, mogu to precizno dozirati, ali ne bilo kakvi ulični dileri.”
Esen, Hannover, Berlin: Gradovi-modeli za prevenciju
Esen je, uz Hannover i Berlin, sada jedan od tri grada modela koji se ozbiljno pripremaju za dalje povećanje fentanila. “Sintetički opioidi – Priprema i odgovor” ili skraćeno ‘so-par’ naziv je projekta koji ima za cilj poslužiti kao model za cijelu Njemačku. To uključuje razvoj planova za hitne slučajeve, obuku hitnih službi i bolničkog osoblja te, prije svega, proširenje testiranja na droge kako bi se opioidi još preciznije otkrili.
Rebecca Lehmann iz Odjela za pomoć u vezi s drogama grada Esena izjavila je za DW: “Cilj 24-mjesečnog projekta je da kao opština preduhitrimo situaciju. Prije nego što nas pogodi potencijalna kriza sintetičkih opioida, kao što se već drastično dogodilo u mnogim drugim zemljama. To takođe pomaže u izbjegavanju preopterećenja zdravstvenog sistema.” Klupska scena u Esenu takođe će se pomno pratiti. “Ako vidimo da su sintetički opioidi u opticaju, ima smisla razviti sistem ranog upozorenja”, kaže Lehmann.
Podrška i od njemačke vlade
Ovo se radi kako bi se spriječilo da 30 ljudi umre od predoziranja sintetičkim opioidima, kao što se dogodilo prije dvije godine u Birmingemu u Engleskoj. Ili kako bi se spriječila situacija poput one s 54 hitna slučaja uzrokovana nitazenom u Dablinu u Irskoj, takođe 2023. godine. Novi savezni komesar za pitanja zavisnosti i droga, Hendrik Streeck, takođe prati problem sa sintetičkim opioidima i podržava projekt “so-par”.
Kao odgovor na upit DW-a, napisao je: “Ne smijemo ponavljati greške iz prošlosti i reagovati prekasno. Zato se zalažem za nacionalni sistem praćenja i ranog upozoravanja, koji u stvarnom vremenu upozorava policiju, hitne službe, službe za podršku zavisnicima i korisnike kada se pojave nove, opasne tvari. Osim specifičnih upozorenja, radi se i o podizanju opšte svijesti o opasnostima droga, jačanju službi za podršku zavisnicima i obezbjeđuju da je lijek za hitne slučajeve nalokson dostupan gdje god je potreban.”
Broj smrtnih slučajeva povezanih s drogom pada, ali nema opuštanja
Istraživač zavisnosti i zdravstveni naučnik Daniel Deimel došao je na ideju za projekat, čiji je cilj zaštititi Njemačku od daljeg povećanja sintetičkih opioida – iako je broj smrtnih slučajeva povezanih s drogom u Njemačkoj 2024. godine prvi put nakon dugo vremena neznatno pao.
Ali to nipošto nije razlog da se prestane s upozorenjima, kaže Deimel. Za DW je rekao: “Procjenjuje se da u Njemačkoj imamo 170.000 ljudi koji su zavisni od opioida. To je obično heroin, a broj je prilično stabilan dugi niz godina.”
Prije gotovo deset godina, ljudi na otvorenoj sceni počeli su sami pretvarati kokain s crnog tržišta u krek. “Oni takođe konzumiraju heroin, ali i druge droge. To nazivamo poliuporabom, što znači da se miješa i konzumira više supstanci”, kaže Deimel.
“Nema pohvala kad je riječ o prevenciji” – Deimel citira virologa Christiana Drostena, čije su riječi odjekivale Njemačkom na početku pandemije virusa korona. To znači: u najboljem slučaju, projekt će pomoći u sprečavanju najgoreg scenarija, a da javnost to naknadno neće pohvaliti. Istraživač zavisnosti poziva na bolju infrastrukturu i, prije svega, nacionalnu strategiju protiv širenja fentanila.
“Ako razgovarate s lokalnim političarima ili zvaničnicima u vladinim kancelarijama, svi su već uznemireni. Ali nažalost, nemamo sveobuhvatan i nacionalni sistem provjere droga koji bi nam dao bolju bazu podataka. Stoga se opštinama savjetuje da razmišljaju unaprijed. Sada smo malo ispred talasa”, kaže Deimel.
