Tramp je postigao primirje u Gazi, ali sada se otvaraju tri velika pitanja !

Američki predsjednik Donald Tramp uspio je dovesti Izrael i Hamas za pregovarački sto i postići primirje, no koliko će ono biti održivo i trajno zavisi od nekoliko ključnih faktora.

CNN navodi da su tri pitanja presudna za dalji razvoj situacije i provedbu Trampovog mirovnog plana od 20 tačaka.

Šta će učiniti Hamas?

U prethodnom dogovoru o razmjeni talaca, u čijem je pregovaranju sam učestvovao, Hamas je iskoristio prekid vatre da izađe iz tunela i ponovo uspostavi kontrolu nad Gazom.

Sada su okolnosti drugačije. Novi dogovor omogućava izraelskim snagama da ostanu u više od polovine Pojasa Gaze – što Hamas ranije nikada ne bi prihvatio. Dogovor takođe dozvoljava ulazak stranih vojnih snaga u te zone kako bi se osiguralo da Hamas više ne može djelovati. Dogovor uživa široku podršku arapskih i muslimanskih država i poziva Hamas na razoružanje.

Ako Gaza zaista želi obnovu, Hamas mora u potpunosti prihvatiti sporazum i odreći se bilo kakvog prava na vlast u enklavi.

Pitanje vlasti u Gazi

Jedan od ključnih dijelova dogovora, pored oslobađanja talaca, jeste uspostava privremene sigurnosne sile i političke uprave u Gazi. Ako te strukture zažive, Trampov plan ima šansu za uspjeh. Ako ne, Hamas bi s vremenom mogao ponovo preuzeti vlast silom, što bi ugasilo nadu u dugoročni mir i obnovu.

U narednim sedmicama biće ključno vidjeti koje zemlje će biti spremne poslati svoje snage u privremenu sigurnosnu misiju i može li se stvoriti privremeno upravno tijelo bez beskrajnih političkih sukoba.

Ohrabruje činjenica da američka vojska pod Središnjim zapovjedništvom (CENTCOM) već postavlja položaje izvan Gaze kako bi pratila situaciju i pomogla stvaranju sigurnosnih uslova za dolazak međunarodnih snaga. Američke snage ne bi trebale ulaziti u Gazu, ali će biti ključne za prikupljanje međunarodne podrške i osiguranje uspjeha misije.

Kada je riječ o privremenoj vladi, CNN ističe da konačnu odluku o učesnicima moraju donijeti sami Palestinci, ali da bez američkog vođenja proces lako može zapasti u višemjesečne prepirke – što bi ponovo išlo u korist Hamasu.

Postoji li održiv plan za obnovu Gaze?

Obnova Gaze trajaće više od decenije i koštaće stotine milijardi dolara.

Svaka nada u obnovu zahtijeva globalno koordiniran napor pod američkim vođenjem, uz učestvovanje palestinskih predstavnika koji nisu povezani s Hamasom, te finansijsku i logističku pomoć američkih saveznika. McGurk očekuje da će na samitu u Kairu biti raspravljano o konkretnim finansijskim obavezama i izradi operativnog plana obnove.

Ako Hamas odbije da napusti područja iznad izraelskih linija razgraničenja, on će biti taj koji blokira obnovu, jer se većina država neće usuditi ulagati u područje u kojem Hamas zadržava oružanu kontrolu.

Fokus Amerike ostaje na provedbi Trampovog plana, koji su uz SAD pomogli dogovoriti Egipat, Katar i Turska, ali još uvijek postoji niz neriješenih pitanja – prije svega ko će upravljati razorenom Gazom, kako će se provesti razoružanje Hamasa i povlačenje izraelske vojske.

Netanyahu i dalje ima manevarski prostor

Prema sporazumu, povlačenje izraelskih snaga zavisi od razoružanja Hamasa, što premijeru Benjaminu Netanyahuu ostavlja manevarski prostor da tvrdi kako Izrael zadržava pravo na vojno djelovanje ako to bude potrebno, što bi u doglednom vremenu moglo dovesti do nove eskalacije.

Glavni pregovarač Hamasa, Khalil al-Hayya, izjavio je prošle sedmice da su SAD i međunarodni posrednici jamčili da „ovim dogovorom rat trajno završava“, no nije jasno u kojem obliku su ta jamstva data.

„Dogovor izgleda kao put prema palestinskoj državnosti, ali to je država u kojoj nema mjesta za Hamas“, kaže Burcu Ozcelik, analitičarka za sigurnost Bliskog istoka pri londonskom institutu RUSI.

„Koliko će Hamas biti spreman prihvatiti to i poštovati dogovor u sedmicama i mjesecima koji slijede – to je veliko pitanje“, dodala je.

Ozcelik smatra da će Izrael zadržati „svoje pravo na operacije u Gazi“ ako procijeni da postoji prijetnja njegovoj sigurnosti ili pograničnim zajednicama.

„Istovremeno, mora postojati tijelo koje će upravljati Gazom, osiguravati red, sigurnost i humanitarnu pomoć“, kaže ona.

Ulogu u prijelaznom razdoblju, zaključuje Ozcelik, morat će preuzeti i Egipat i Turska. „Svi akteri sada žele pokazati da rade sve što mogu kako bi Trampov plan uspio.“

izvor : banjaluka.net

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *