Šta je hiperbitcoinizacija i šta ako počinje?
Pitanje koje odjekuje finansijskim svijetom postavio je veteran makro investitor Dan Tapiero, jedan od rijetkih finansijera stare garde čija je karijera izgrađena na prepoznavanju velikih prekretnica. “Šta ako hiperbitcoinizacija zaista počinje?”, upitao je Tapiero dok je cijena zlata krenula vertikalno, a povjerenje u fiat novac počelo pucati po šavovima, piše CryptoSlate.
Njegovo pitanje teško je ignorisati kada se pogledaju podaci. Gdje god se okrenete, znakovi upućuju na isti zaključak: globalni monetarni sistem, opterećen dugom, inflacijom i političkim nepovjerenjem, pokazuje ozbiljne znakove slabosti.
Zlatna groznica kao uvertira
Analitičari na robnim tržištima ovaj rast nazivaju najagresivnijim skokom cijene zlata u novijoj istoriji. Plemeniti metal porastao je za gotovo 25 % od avgusta, a 17. septembra prešao je vrijednost od 4.200 dolara po unci. Ukupna tržišna kapitalizacija zlata ove sedmice čak je premašila 30 biliona dolara, nadmašivši tehnološke divove poput Microsofta i Nvidije.
Ovaj skok potaknut je geopolitičkom neizvjesnošću, rekordnom kupovinom od strane centralnih banaka te oklijevanjem američkih Federalnih rezervi koje su najavile ublažavanje monetarne politike nakon prvog smanjenja kamatne stope u devet mjeseci. Ovakvi parabolični pokreti obično signalizuju paniku – bilo bijeg prema bezbjednosti ili odraz nepovjerenja. Ovog puta, čini se da je panika monetarne prirode.
Bitcoin slijedi zlato
Ako zlato ponovno postaje mjerilo za rizik, istorija sugeriše da Bitcoin neće dugo zaostajati. Najveća svjetska kriptovaluta, često nazivana “digitalnim zlatom”, početkom septembra već je dosegnula 126.000 dolara. Ali, za razliku od zlatnih poluga, Bitcoin ne služi samo za čuvanje vrijednosti; njegova mreža predstavlja monetarnu arhitekturu nezavisnu od sistema kojeg se investitori sve više pribojavaju.
Ponuda Bitcoina nestaje s berzi
Analitička kompanija Glassnode saopštava da su zalihe Bitcoina na berzama pale na najniži nivo od 2019. godine, s više od 45.000 BTC-a (vrijednosti 4,8 milijardi dolara) povučenih samo u oktobru. Kada se kovanice povlače s berzi, obično se prebacuju u “hladno skladište”, što signalizuje dugoročno povjerenje ulagača, a ne kratkoročne špekulacije. Ovdje se ne radi o trgovcima koji love brzi profit, već o investitorima koji tiho akumuliraju imovinu, pozicionirajući se za budućnost.
Mreža jača nego ikad
U međuvremenu, rudarska okosnica Bitcoina djeluje snažnije nego ikad prije. Prema podacima JPMorgana, hashrate mreže kreće se blizu rekordnog nivoa od 1.030 eksahaša u sekundi. To predstavlja povjerenje na velikoj skali, jer rudari ne bi ulagali u skupi hardver da ne očekuju dugoročne povrate. Bitcoin mreža nikada nije bila sigurnija niti skuplja za napad.
Umor od fiat valuta
Izvan svijeta kriptovaluta, fiat valute brzo gube vjerodostojnost. Kako je istakao The Kobeissi Letter komentarišući rekordne cijene zlata i srebra: “Kada sigurna utočišta rastu s rizičnom imovinom, to vam govori jedno: povjerenje u fiat valute nagriza.” Kada investitori izgube vjeru u obveznice i valutu, okreću se tvrdoj imovini: nekretninama, zlatu i, sve više, Bitcoinu. Tržište se više ne štiti samo od rizika, već aktivno traži čamce za spašavanje.
Institucionalni val sve je veći
Institucionalni tokovi potvrđuju ovaj pomak. Galaxy Digital Research izvještava da američki spot Bitcoin ETP-ovi, odobreni prije manje od dvije godine, sada pod upravljanjem drže oko 250 milijardi dolara imovine, što je manje od 20 % do prestizanja zlatnih ETP-ova. Veliki hedge fondovi poput Tudor Investmenta, Millenniuma i D.E. Shawa pridružili su se javnim mirovinskim fondovima, kao što je Wisconsin Investment Board, u dodavanju izloženosti Bitcoinu. Bitcoin više nije imovina za pobunjenike, već prepoznata makro imovinska klasa – likvidna, provjerljiva i otporna na suverenitet.
Hiperbitcoinizacija ili samo novi ciklus?
Skeptici tvrde da je “hiperbitcoinizacija” – tačka u kojoj Bitcoin postaje globalni sloj za poravnanje transakcija – predviđena previše puta da bi imala težinu. Ali Tapierovo pitanje zadire dublje: Što ako ona ne započne masovnim prihvatanjem javnosti, već tihim odustajanjem institucija od postojećeg sistema?
Svaki pokazatelj priča dio priče: rekordan hashrate, smanjena ponuda na berzama, rastući institucionalni tokovi i urušavanje povjerenja u fiat. Pojedinačno, mogu se činiti kao tržišna buka. Zajedno, skiciraju nešto veće – migraciju povjerenja s papirnatih obećanja na ograničenu digitalnu ponudu. Ako se te dvije krivulje konačno prekriže, hiperbitcoinizacija neće stići s vatrometom. Odvijaće se onako kako se odvijaju sve velike monetarne promjene: polako, a onda odjednom, prenosi Index.hr.
