Razbijanje mitova: Šta je prava istina o švedskom socijalizmu i državi blagostanja !
Švedska se često izdavaja među državama blagostanja odnosno po svojoj socijalnoj politici. Stiv Forbs, glavni urednik Forbes magazina nastoji da razbije mitove koji su se oko Švedske i njenog socijalizma ispredale.
„Američka krajnja levica ne zna ili ne bi htela da zna, pravu istinu o švedskom socijalizmu. Socijalisti žele kontrolu nad Demokratskom strankom i u tome napreduju. Nadaju se da će uskoro preuzeti kontrolu nad celom zemljom.
Kako bi umirili birače, rutinski navode Švedsku kao dokaz da velikodušni socijalizam i prosperitet mogu koegzistirati.
Ta je slika, međutim, zastarela decenijama, kako ističe poznati istoričar Rejner Zajtelman u svom dokumentarcu koji otvara oči i predstavlja pionirski korak pod nazivom „Šta je Švedska uradila ispravno“. Zapravo, mogu se snažno argumentovati tvrdnje da je Švedska danas više kapitalistička od SAD. Zauzima 10. mesto u svetu po ekonomskim slobodama, ispred Sjedinjenih Država i Velike Britanije.
Ulazak u socijalizam
Zanimljivo je da je Švedska do te tačke stigla tek nakon gotovo katastrofalnog pada u socijalizam koji je započeo 1960-ih. Pre 1960-ih, Švedska je zbog uglavnom slobodne tržišne politike bila živahna i vrlo prosperitetna zemlja.
Zatim, počevši od 60-ih, zemlja je naglo skrenula prema socijalističkoj levici. Potrošnja kao udeo BDP-a porasla je na astronomskih 70%, što je otprilike dvostruko više od udela u SAD danas. Porezi su naglo porasli. Penzije i socijalna pomoć su se povećale.
Zajtelman je ukazao na sistem socijalne pomoći koji je postao toliko velikodušan da je potpuno obeshrabrivao rad. Brojni radnici su zaradili više ostajući kod kuće ne radeći ništa. Švedska je decenijama držala rekord OECD po broju nezaposlenih odraslih osoba u radnoj snazi. Njena ekonomija postala je letargična, a socijalistički ekscesi sve nepodnošljiviji.
Negativni efekti krize
Pucanje ogromnog balona na tržištu nekretnina početkom 1990-ih bolno jasno je pokazalo da je švedska socijalistička ekonomija neodrživa. Sama kriza nekretnina bila je vrlo ozbiljna. Stopa popunjenosti poslovnih prostora je pala, cene imovine su se srušile, a najveće banke u zemlji suočile su se sa insolventnošću.
Nezaposlenost je naglo porasla, a šira ekonomija je upala u duboku recesiju. Kriza je nametnula razmišljanje s kojim se većina evropskih država blagostanja nikada nije suočila. Švedska se odlučno udaljila od socijalizma“.
Šta je Švedska promenila, koje ekonomske poteze je povukla i kako je postala više kapitalistička od Amerike, kako to navodi Stiv Forbs, pogledajte u kompletnom videu.
