Rade, primaju platu, a država im doplaćuje: Kako funkcioniše njemački sistem pomoći zaposlenima

U Njemačkoj zaposlenje ne znači uvijek i finansijsku sigurnost. Postoje ljudi koji rade, primaju platu, ali im mjesečna primanja ipak nisu dovoljna da pokriju osnovne životne troškove, stanovanje i grijanje. U takvim slučajevima država može da dopuni njihova primanja.

Ovaj model poznat je kao „Aufstocker“, odnosno situacija u kojoj osoba ostvaruje prihod od rada, ali istovremeno dobija i državnu podršku jer ukupni prihodi nisu dovoljni za pokrivanje priznatih potreba domaćinstva.

Važno je naglasiti da je od 1. jula 2026. godine dosadašnji sistem Bürgergelda zamijenjen novim nazivom Grundsicherungsgeld. Promijenjen je i dio pravila sistema, ali je osnovni princip dopune prihoda zaposlenih ostao na snazi.

Kako je moguće primati platu i državnu pomoć?

Logika sistema je jednostavna: država prvo utvrđuje koliko novca je potrebno osobi ili domaćinstvu za osnovne životne potrebe, a zatim od tog iznosa oduzima prihode koji se računaju u obračun.

Međutim, ne računa se cijela plata.

Dio prihoda od rada ostaje zaštićen i ne utiče na smanjenje pomoći. Taj dio se naziva Freibetrag, odnosno prihod koji se ne uračunava u obračun državne podrške.

Upravo je to jedan od ključnih elemenata sistema: osoba koja počne da zarađuje više ne ostaje automatski bez pomoći. Državna podrška se postepeno smanjuje, dok ukupni raspoloživi prihod osobe raste.

Koliko zarade ostaje „zaštićeno“?

Prema pravilima koja su važila u dosadašnjem sistemu obračuna, od prihoda od rada postojali su različiti neoporezivi, odnosno neuračunati dijelovi.

• prvih 100 evra prihoda od rada ne uračunava se u pomoć;
• od dijela između 100 i 520 evra dodatno se ne uračunava 20 odsto;
• od dijela između 520 i 1.000 evra ne uračunava se 30 odsto;
• od dijela između 1.000 i 1.200 evra ne uračunava se još 10 odsto;
• za osobe koje žive sa maloljetnim djetetom gornja granica za ovaj posljednji dio iznosi 1.500 evra.

Zvanični primjeri njemačke Savezne agencije za zapošljavanje pokazuju kako se zaštićeni dijelovi prihoda sabiraju prije nego što se preostali prihod uračuna u obračun pomoći.

Šta to znači u praksi?

Recimo da osoba ima relativno nisku platu. Nije dovoljno da se samo pogleda iznos koji piše na platnoj listi. Jobcenter posmatra prihode domaćinstva, priznate troškove, stanovanje i druge okolnosti.

Zbog toga osoba može da ima nekoliko stotina evra prihoda od rada, a da joj država istovremeno doplati dio novca potreban za pokrivanje utvrđenih životnih troškova.

Primjer iz ranijeg sistema pokazuje koliko je važan princip Freibetraga. Kod bruto prihoda od 1.900 evra i 1.500 evra neto prihoda, prema zvaničnom primjeru, ukupno 348 evra moglo je ostati izuzeto od obračuna.

To znači da dodatna zarada nije jednostavno „pojedena“ smanjenjem pomoći. Dio novca koji osoba zaradi ostaje joj upravo zato da bi rad bio finansijski isplativ.

Nema jedne granice nakon koje pomoć odmah nestaje

Jedna od čestih zabluda jeste da postoji određena plata nakon koje osoba preko noći gubi svu državnu pomoć.

U principu, obračun funkcioniše postepeno.

Kako prihod raste, tako se smanjuje iznos državne podrške. Pravo na pomoć prestaje kada prihod koji se nakon svih dozvoljenih odbitaka uzima u obzir bude dovoljan da pokrije utvrđene potrebe osobe ili domaćinstva.

Zbog toga dvije osobe sa potpuno istom platom ne moraju nužno imati isti iznos pomoći.

Stanovanje i grijanje takođe ulaze u računicu

Njemački sistem ne posmatra samo novac potreban za svakodnevni život. U obračun mogu ulaziti i troškovi stanovanja i grijanja, pod uslovima koje propisuje sistem.

Njemačka Savezna agencija za zapošljavanje navodi da Jobcenter može preuzeti troškove smještaja i grijanja u odgovarajućem iznosu za korisnike Grundsicherungsgelda. Koji se troškovi smatraju prihvatljivim zavisi od konkretne situacije i nadležnog Jobcentera.

Zbog toga je kod nekoga sa istom platom kao kod drugog radnika moguće dobiti drugačiji iznos pomoći, naročito ako imaju različite troškove stanovanja ili različit broj članova domaćinstva.

Ko sve može da dobije dopunu?

Pravo nije rezervisano samo za nezaposlene. Prema informacijama njemačke Savezne agencije za zapošljavanje, osoba može dobiti Grundsicherungsgeld i kada radi kao zaposlena osoba ili samozaposlena osoba, ukoliko prihod nije dovoljan da pokrije životne potrebe.

Prilikom odlučivanja posmatra se kompletna finansijska situacija. To može uključivati prihode, imovinu, broj članova domaćinstva i priznate troškove.

Zato se ne može jednostavno reći: „Ako zarađuješ manje od određenog iznosa, država ti doplaćuje.“ Svaki slučaj se obračunava posebno.

Posebna pravila za penzionere

Za penzionere i pojedine druge kategorije postoje posebna pravila obračuna prihoda i različiti mehanizmi zaštite dijela primanja.

Dodatne olakšice mogu biti povezane i sa tzv. Grundrentenzeiten, odnosno najmanje 33 godine perioda koji se računaju za osnovnu penziju. Kod takvih slučajeva postoje posebni Freibetragi, uz propisane gornje granice.

Zbog toga se pravila za zaposlenog korisnika pomoći ne mogu automatski primijeniti na penzionera ili osobu sa trajno smanjenom radnom sposobnošću.

Zašto je sistem napravljen na ovaj način?

Ideja nije da se ljudima isplati da ne rade. Upravo suprotno – sistem je zamišljen tako da rad povećava ukupni raspoloživi prihod.

Kada bi država od svakog dodatno zarađenog evra automatski oduzimala isti iznos pomoći, osoba sa veoma niskim primanjima mogla bi imati malo finansijske koristi od dodatnog rada.

Zato postoji Freibetrag. Dio zarađenog novca ostaje osobi, dok se državna pomoć smanjuje postepeno.

Njemačka je od 1. jula 2026. dodatno reformisala sistem i uvela Grundsicherungsgeld, uz veći naglasak na što bržem uključivanju korisnika u rad i zapošljavanje.

Drugim riječima – država ne „plaća platu“

Važno je razumjeti razliku između plate i socijalne podrške.

Radnik i dalje prima platu od svog poslodavca. Državna pomoć predstavlja doplatu do nivoa koji se, prema pravilima sistema, smatra dovoljnim za pokrivanje osnovnih potreba.

Koliko će ta doplata iznositi zavisi od konkretne osobe ili domaćinstva. Zato neko može primati samo manju dopunu, dok kod domaćinstava sa više članova i većim priznatim troškovima pomoć može biti znatno veća.

Suština sistema je u tome da čovjek može da radi i da mu se rad finansijski isplati, čak i kada njegova plata sama po sebi nije dovoljna za sve osnovne troškove.

Upravo zbog toga u Njemačkoj postoji situacija koja mnogima sa Balkana djeluje neobično: osoba radi, prima nekoliko stotina ili više od hiljadu evra plate, a država joj istovremeno dopunjava prihod.

To, međutim, nije automatska privilegija niti dodatak koji pripada svakom radniku. O pravu i visini pomoći odlučuje nadležni Jobcenter na osnovu kompletne finansijske i porodične situacije.

Važna napomena: Pravila njemačkog sistema socijalne zaštite mijenjana su od 1. jula 2026. godine. Zbog toga se u starijim tekstovima i dalje može pojavljivati naziv Bürgergeld, dok je aktuelni naziv sistema Grundsicherungsgeld.

izvor : banjaluka.net