PREDŠKOLARCI KOD LOGOPEDA

Novosti plus sa logopedom Marinom Gavrić Govedarica o važnosti lijepog i pravilnog govora djece prije polaska u školu.

Kada bi roditelji trebalo da odvedu dijete na pregled i procjenu kod logopeda ?

           Obično sa polaskom u vrtić većina roditelja primjeti da njihovo dijete odstupa u razvoju govora od svojih vršnjaka, do tada često ne primjete kašnjenje i nepravilan razvoj pa u nekim slučajevima su tete iz vrtića te koje prve skrenu pažnju.

            Danas je veliki problem i sve kasnije progovaranje mališana, tako da dosta djece tek oko treće godine počinje da progovara ili sklapa prve rečenice pa se roditelji te djece javljaju logopedu tek pred sami polazak u školu da bi korigovali glasove.

            Dijete bi do polaska u školu trebalo da ima sve glasove pravilno razvijene i usvojene , takođe da zna pravilnu upotrebu glagolskih vremena, roda, broja i padeža, te ostalih jezičkih struktura.

Kada uzmemo u obzir da jedan tipičan trogodišnjak u svom govorno jezičkom razvoju već u toj dobi se služi rečeničnom formom koja ima od tri do pet riječi, počinje da upotrebljava zamjenice, priloge i predloge, koristi se pitanjima – ko, šta, gdje, kako, prepričava događaje iz vrtića, zna da recituje kraće pjesmice, igra se izmišljenih uloga, ima usvojen pojam broja i da pokaže koliko ima godina, razvijenu finu motoriku  itd. i dijete koje tek počinje da priča u toj dobi shvatamo da ono ne kasni samo u razvoju govora i glasova što je roditeljima najbitnije tada nego imamo dijete koje počinje da kasni u cjelokupnom psihomotornom razvoju.

Dijete tipičnog razvoja roditelji obično dovedu na procjene i korekcije glasova između četvrte i pete godine, mada ima slučajeva kada ih dovedu i pred sami polazak u školu i nadaju se da će u toku tih nekoliko mjeseci uspjeti da nauče pravilan izgovor i automatizuju ga.  

            Ono zbog čega se u predškolskom periodu roditelji najčešće javljaju jeste nepravilan izgovor glasova – R, L, Lj, te kvačastih glasova ( Č,Ž,Š,DŽ ) i manji broj nepravilno usvojenih glasova – C, Z, S .

           Tretman se započinje procjenom oralne motorike, auditornog i fonatornog sistema da bi se odmah isključile neke anomalije i smetnje zbog kojih dijete nema pravilno usvojen glas, zatim se prelazi na korekciju glasova. Da bi se glas ispravno korigovao i automatizovao potreban je veći broj seansi, konkretno govoreći za glas R potrebno je i do 33 seanse. Na sve to utiče i dob djeteta, roditeljski rad kod kuće kao i socijalna sredina u kojoj se dijete razvija. Svako dijete se razvija individualno i zbog toga bi trebalo uzeti u obzir i njegovu kognitivnu zrelost od koje najviše zavisi sam proces automatizacije glasova.

            Kako izgleda korekcija glasova ?

            Kao što sam rekla nakon procjene prelazi se na vježbe za usvajanje glasa – kreće se od pravilnog pozicioniranja artikulatora koje se može izvoditi uz pomoć špatule, logopedskih sondi, vibrofona; nakon toga glas se uvježbava kroz logatome, riječi, rečenice, pjesmice i priče. Roditelji moraju biti dosledni i u vježbanju kući jer oni su ti koji su sa dijetetom 24h dnevno i predstavljaju najbolji govorni uzor.

           Šta se dešava kada dijete zakasni na logopedski tretman ?

           Ovdje se moram vratiti ponovo na kasno progovaranje ili samu kasnu reakciju roditelja. Ukoliko dijete ne koriguje glasove do polaska u školu postoji tendencija da će te glasove koje ne izgovara pravilno prenijeti i u čitanje i pisanje .

            Kada se radi o kašnjenju govora tu imamo kompleksniji problem jer dijete koje progovori oko treće ili četvrte godine teško da će razviti i usvojiti sve potrebne jezičke strukture do polaska u školu.  Tu nastupaju problemi ne samo u čitanju i pisanju, govornom izražavanju nego i u samom učenju, dijete će teže shvatati i usvajati sadržaje, postajaće frustrirano, povlačiće se u sebe, postajati emotivno labilno a to sve vodi i problemima u ponašanju dalje.

           Ovdje vidimo važnost pravovremenog odlaska na procjenu kod logopeda i započinjanje tretmana, dakle savjetujem roditeljima da ukoliko djeca ne progovore do druge godine odmah se obrate logopedu i psihologu i reedukatoru psihomotorike jer govor je samo jedna karika u lancu razvoja cjelokupne osobe. Takođe je važno da ne čekaju zadnji momenat za korekciju glasova jer samim tim izlažu djecu i mogućim problemima u čitanju i pisanju. Smanjite izlaganje djece tehnologiji, a povećajte komunikaciju sa njima, više im čitajte, igrajte društvene i edukativne igre, uključite u obaveze u kući i problema neće biti.

         Novosti plus: Dragana Lalić

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *