OTPAD NA „TRGOVSKOJ“ SVJETSKI PRESEDAN: Intervju Bojan Vipotnik ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS
REZULTATI prvog seta istraživanja na području Novog Grada, čije rezultate smo prezentovali početkom sedmice su dio sveobuhvatnih multidisciplinarnih istraživanja, koja se sprovode s ciljem da Republika Srpska, odnosno BiH, kao pogođena zemlja u prekograničnom kontekstu,ima čvrste argumente kojima će osporiti Studiju uticaja na životnu sredinu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, kako je Hrvatska eufemistički nazvala nuklearni objekat koji namjerava izgraditi praktično u našem dvorištu,kaže u intervjuu za Večernje novosti Bojan Vipotnik ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske
– Već prva hidrogeološka i geološka istraživanja pokazuju ono što mi godinama tvrdimo – Trgovska gora, odnosno bivša kasarna Čerkezovac ne zadovoljava ni jedan standard za bezbjedno odlaganje bilo kakvog, a ne kamo li opasnog otpada. Hrvatska strana se apsolutno ne bavi potencijalnim prekograničnim uticajima, kao ni stanjem na terenu u BiH. Ono što je najvažnije – naša istraživanja su uradile akreditovane institucije, akreditovanim metodama u akreditovanim laboratorijama i niko ne može da ospori te rezultate, kaže Vipotnik.
*Šta konkretno u praksi znače rezultati istraživanja?
Nama rezultati predstavljaju dio sveukupne argumentacije koja će se koristiti u osporavanju Studije, ali, ako bude potrebno, i pred međunarodnim sudovima. Takođe, značajna pomoć našem Pravnom timu biće i rezultati opsežnog socio-ekonomskog istraživanja, koje će obuhvatiti društveni, ekonomski, demografski, bezbjednosni… aspekat uticaja jednog ovakvog objekta u graničnom području. Projekat ovog istraživanja se radi u saradnji sa akademskom zajednicom i javnost će biti blagovremeno obavještena kad počnu terenska istraživanja u svim opštinama potencijalno pogođenog područja. Istovremeno, nastavljaju se i terenska istraživanja iz oblasti geologije, hidrologije, agropedologije,seizmologije, zatim istraživanja koja će se baviti potencijalnim uticajem na biodiverzitet…
* Da li Republika Srpska ima plan B ukoliko Hrvatska ipak odluči da odlaže nuklerani otpad.
Republika Srpska, kao i svi nivoi vlasti u BiH su jedinstveni u stavu da ne smijemo dozvoliti Hrvatskoj da gradi nuklearni objekat na našoj granici. Izgradnja nuklearnog objekta na granci sa zemljom koja nema nuklearni otpad, bez saglasnosti pogođene zemlje – bio bi svjetski presedan. Bivša kasarna Čerkezovac je na samo par stotina metara iznad rijeke Une koja je zaštićeno područje i odlaganje nuklearnog otpada na tom mjestu bi, takođe, bio presedan u svjetskim razmjerama. Ne postoji plan A ni plan B – postoji samo odlučna i koordinisana akcija da, koristeći sve raspoložive stručne i političke resurse odbranimo naše pravo i da spriječimo Hrvatsku da sagradi nuklearni objekat pred našim vratima. U toj svojoj namjeri Hrvatska krši čitav niz međunarodnih konvencija, ali i standarda koje je kao članica EU dužna da poštuje. Mi ćemo koristiti sve dopuštene pravne mehanizme da odbranimo interese prije svega gotovo 300.000 stanovnika u slivu Une, ali i svakog građanina Republike Srpske i BiH, jer ako dopustimo jedan presedan – uskoro možemo očekivati sljedeći.
*Može li hipotetički riješenje prema Hrvatskoj biti da BiH napravi odlagalište nukelarnog otpada u blizini Hrvatske, npr negde blizu primorja, na granici kod Dubrovnika ili Makarske rivijere ?
Ili iznad čarobnih Plitvičkih jezera, i tu imamo međusobnu granicu? Ne bih se, zaista, bavio hipotetičkim pitanjima, ne želeći, prije svega, da skrećem fokus javnosti sa Trgovske gore. Uostalom, naš cilj je da zaštitimo svoja prava i sve snage smo usmejerili u tom pravcu.
*Kolike su uopšte šanse da se promjeni stav Hrvatske za odlaganje otpada na Trgovskoj Gori a nakon svih napora Republike Srpske i BiH, koji traju već godinama ?
Ne razmišljam kolike su šanse da Hrvatska promijeni svoj stav, nego kolike su naše šanse da pobijedimo i činim sve što je u mojoj moći da te šanse iz dana u dan budu veće i da daju mjerljive rezultate. Zajedno sa svojim timom i svim institucijama Republike Srpske, ali i sa kolegama iz Savjeta ministara i Federalnog ministarstva okoliša i turizma, sa predstavnicima lokalnih zajednica u slivu Une, uz ogromnu podršku medija – za proteklu godinu dana uradili smo mnogo, po nekim ocjenama više nego za sve proteklo vrijeme, i zaista sam zahvalan svakom pojedincu za i najmanji doprinos koji je dat u ovoj zajedničkoj borbi. Dobro je da je ovo tema u kojoj nema disonantnih tonova, da smo svi posvećeni zajedničkom cilju, a to je da nemamo nuklearni objekat iznad Une, nadomak vodozahvata iz kojeg se vodom snabdijeva Novi Grad i okolina, u demografski, ekonomski, turistički veoma potentnom području.
*U Evropskoj uniji zaštita životne sredine jedna je od glavnih tema. Koliko RS i BiH imaju podršku iz EU da se spreči odlaganje nukelarnog otpada. Ili, EU želi da otpad skloni od svojih glavnih gradova i stavljaju ga pred naša vrata.
Mi smo u proteklih godinu dana ostvarili čitav niz međunarodnih kontakata i zaista nisam stekao utisak da, kako kažete, EU želi da skloni otpad od svojih glavnih gradova, donoseći ga pred naša vrata. Ovakve stvari se u uređenoj Evropi ne rade! Postoji čitav niz međunarodnih konvencija koje je Hrvatska ratifikovala, a koje insistirajući na Trgovskoj gori, krši.Mi smo, za sada, kada govorimo o članicama EU dobili institucionalnu podršku Slovenije, Austrije i Mađarske da istrajemo u nastojanjima da spriječimo Hrvatsku da gradi odlagalište iznad Une. Smatram da je krajnje vrijeme i da se Ministarstvo inostranih poslova BiH i kompletna diplomatsko-konzularna mreža uključe u ove aktivnosti i da jedinstven stav svih u BiH o protivljenju namjerama Hrvatske da izgradi nuklearni objekat na samoj granici, na manje od 800 metara od prvih kuća, prenesu širom Evrope i svijeta i doprinesu da nam se radiaktivni i nuklearni otpad ne odlaže pred kućnim vratima.
IZVOR:Večernje novosti
