ORALNO ZDRAVLJE U TRUDNOĆI

Trudnoća je novo i promijenjeno stanje organizma žene, a poznato je da promjena nivoa hormona utiče na mnogo toga u organizmu. Bitno je upoznati osobu s pojavama u usnoj duplji koje su uobičajene, ali i s onima na koje je potrebno reagovati i obratiti se stomatologu.

Redovne kontrole

Nedavno istraživanje pokazalo je da većina žena ne posjećuje stomatologa u toku trudnoće jer postoji vjerovanje i bojazan da su intervencije u periodu trudnoće opasne, neizvodljive, da mogu da naškode fetusu. To je netačno. Naprotiv, tokom trudnoće, poželjno je posjetiti stomatologa bar jednom u dva ili tri mjeseca. Tokom tih posjeta, stomatolog će izvršiti pregled svih zuba, sanirati karijes i temeljno očistiti zube od naslaga plaka i zubnog kamenca. Ovakva sanacija zuba je veoma važna, jer naslage plaka i zubni kamenac povećavaju rizik od nastanka karijesa i upale desni. Redovno i profesionalno čišćenje zuba trudnice smanjuje i usporava mogućnost nastanka karijesa. Zanemareno oralno zdravlje i zubi destruirani karijesom mogu da postanu izvor infekcije, koja se može proširiti na čitav organizam, dovodeći u opasnost i majku i dijete. Prema tome, stomatološki tretman je bezbjedan i omogućava trudnicama postizanje optimalnog nivoa zdravlja zuba tokom trudnoće.

 

Kako u trudnoći pravilno održavati zdravlje zuba?

Mučnine i povećana kiselost pljuvačke

Mučnina i povraćanje česta su pojava u prvom tromjesečju trudnoće. Zbog povraćanja ili refluksa povećava se i kiselost pljuvačke. Kiselina u kombinaciji sa četkicom može da našteti zubnoj gleđi. Sve se te tegobe mogu izbjeći pravilnom oralnom higijenom i prehranom, te redovnim stomatološkim pregledima. Nakon povraćanja neophodno je isprati usnu šupljinu vodom ili blagom otopinom sode bikarbone, a nakon 30 minuta treba oprati zube četkicom i pastom. Zubi se ne četkaju odmah jer kiselina nagriza gleđ te je u prvim trenucima nakon povraćanja pojačano podložna mehaničkom oštećenju koje bi mogla uzrokovati četkica. Potrebno je pričekati da se kiselina neutralizuje.

Perite zube najmanje dva puta na dan pastama koje sadrže fluor.

–  Ako desni krvare, ne odustajte od četkanja, uzmite mekaniju četkicu i nastavite redovno
prati zube .
–  Koristiti vodice za ispiranje usne šupljine koje sadržavaju fluor.
–  Koristiti konac za zube ili waterpik.
–  Četkicu za zube mijenjati svaka 2-3 mjeseca.

– Tokom trudnoće najmanje 2-3 puta posjetiti stomatologa.

 

Šta ako pranje zuba izaziva mučninu?

Ukoliko četkica ili pasta za zube izaziva nagon za povraćanjem, pokušajte kupiti četkicu s manjom glavom, ne otvarajte jako usta tokom pranja, a pastu promijenite. Isprobajte više pasti dok ne nađete onu koja vam najviše odgovara. S tim u vezi, najveća pažnja stomatologa kod trudnica treba biti usmjerena ka profilaksi, redovnim i češćim pregledima.

 

Trudnički gingivitis

Poznata je pojava krvarenja i upale desni u periodu trudnoće, što dovodi do otežanog i ponekad bolnog održavanja oralne higijene. Uzrok je nakupljanje plaka koji pojačava upalni proces i karijes, pa bi oralna higijena trebala biti na prvom mjestu. Sve se tegobe mogu izbjeći pravilnom higijenom i redovnim kontrolama kod stomatologa. Gotovo 50 odsto trudnica pati od trudničkog gingivitisa – upale desni povezane s trudnoćom. Ta reverzibilna i relativno benigna pojava može dovesti do mnogo većih problema ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme.

 

Zašto uopšte dolazi do upale desni?

Za vrijeme trudnoće mijenja se hormonski status, povisi se nivo progesterona, što dovodi do povećane osjetljivosti vezivnih tkiva i sluznice na bakterije iz plaka. Desni počnu da krvare, bolne su na četkanje, jarko crvene boje i lagano otečene. Trudnice počnu izbjegavati četkanje bolnih mjesta (ili čak cijele površine desni), što dovodi do nakupljenog plaka (mekanih naslaga bakterija) na zubima. Plak još više podržava upalu, tako da problemi postaju izraženiji, a četkanje sve bolnije, čime se stvara začarani krug. Ponekada se može pojaviti kvržica koja lako prokrvari prilikom pranja zuba. Riječ je o promjeni koja se zove granuloma pyogenicum ili trudnički epulis.

To je bezopasna, mekana promjena crvene boje koja se nakon porođaja povlači sama od sebe. Ako postane bolna i izaziva smetnje, moguće ju je hirurški odstraniti. Nastaje kao uzrok nedovoljne higijene i djelovanja estrogena i progesterona na imuni sistem trudnice. Ako se gingivitis ne liječi, može prijeći u ozbiljniji problem – parodontitis. Upala se pritom širi na dublje strukture – parodontalni ligament (vlakna koja vežu zub s kosti) te na kost – a bakterije krvotokom mogu dospjeti i do udaljenih mjesta u organizmu. Istraživanja su pokazala da parodontitis tokom trudnoće ne samo da može imati loše posljedice za zdravlje zuba, desni i cijelog organizma žena nakon trudnoće, nego može povećati rizik od prijevremenog porođaja ili rođenja djeteta manje porođajne mase.

 

Oboljenja desni mogu da imaju uticaj na začeće i razvoj ploda?

Posljednjih godina je objavljen veći broj istraživanja sa zabrinjavajućim podacima o uticaju parodontalnih promjena na trudnoću i razvoj ploda.Postoje nalazi koji ukazuju da parodontalna oboljenja (parodontopatije) kod žena mogu da usporavaju i odlažu samo začeće u prosjeku i za dva mjeseca. Trudnice sa parodontalnim oboljenjima su i do sedam puta izloženije riziku od prijevremenog porođaja i rađanja djece sa manjom težinom. To nastaje dejstvom produkata mikroorganizama iz parodontalnih džepova koji izazivaju burnu imunu reakciju, što može dovesti do podizanja nivoa određenih tkivnih hormona (prostaglandin E2) u krvotoku, te na kraju uticati na prijevremene kontrakcije. Kako sama trudnoća može da bude praćena burnijom reakcijom desni i imunog sistema neophodno je prije ili neposredno poslije začeća preduzimati redovne preventivne mjere i održavanje desni, čiji će plan odrediti stomatolog.

 

Fluor se više ne daje trudnicama!

Posljednjih godina su promijenjeni protokoli svih svjetskih, američkih i evropskih stomatoloških udruženja u vezi uzimanja fluor suplemenata. Prema svim protokolima fluor suplementi (tablete) se više ne prepisuju trudnicama. Nauka je inače nedvosmisleno dokazala da fluoridi (i kada se unose kao tablete) ispoljavaju svoje preventivno dejstvo isključivo lokalno, a ne sistemski.

Isto tako je dokazala da se kariogene bakterije prenose sa majke i najbližih članova porodice na bebu. Zato je potrebno da trudnice rade sljedeće:
– Svakodnevno pranje zuba ujutru i uveče sa zubnom pastom sa fluorom.
– Zdrava ishrana prema piramidi ishrane i preporuci ginekologa.
– Unositi hranu u sklopu redovnih obroka i najviše tri užine. Ne žvakati previše često grickalice, slatkiše i sve što ima u sebi ugljene hidrate.
– Ne piti previše često sokove i to posebno gazirane.
– Ukoliko krvare desni obavezno koristiti neku od vodica za desni koju će preporučiti stomatolog.
– Ukoliko krvarenje desni ne prestane (kod četkanja, korišćenja konca), javiti se stomatologu radi profesionalnog čišćenja.
– Obavezno pregledati zube i izliječiti sve postojeće karijese. Oni su izvor bakterija koje se prenose na bebe.
– Ukoliko ste imali oboljele zube ili stavljali plombe u posljednjih 6 mjeseci dobro je da, u periodu nicanja zuba kod vaše bebe, koristite antiseptičnu vodicu za usta.
Poslije porođaja treba se javiti dječijem stomatologu da odredi rizik kod vaše bebe i da li treba preduzeti dodatne preventivne mjere pored brisanja i pranja zuba.

 

Da li beba uzima kalcijum iz zuba majke?

Za vrijeme trudnoće stvaraju se osnove za sve mliječne i neke stalne zube djeteta, pa im treba omogućiti pravilnu i potpunu mineralizaciju. To ćete postići uravnoteženom prehranom, obogaćenom vitaminima i mineralima, a kalcijum, fosfor i fluor su izuzetno važni za stvaranje zuba. Najveća važnost se pridaje konzumiranju mlijeka i mliječnih proizvoda, jer je kalcijum iznimno važan, kako za razvoj koštanog sistema, tako i za razvoj zuba, a pogotovo nakon petog mjeseca trudnoće, kada počinje njegova ugradnja u kosti i zube. U narodu postoji vjerovanje je da se tokom trudnoće iz zuba gubi kalcijum, međutim to nije tačno. Zubi su jedini depo kalcijuma koji nikad ne gubi svoje rezerve. Ukoliko je bebi potrebna veća količina kalcijuma, nego što ga trudnica unosi ishranom, on se vuče iz kostiju majke a ne iz zuba! Istina je da se zubi u trudnoći ne mijenjaju, njihova struktura je potpuno ista.

Drage mame, ne zaboravite: zdravlje zuba vašeg djeteta u vašim je rukama!

 

Lokalna anestezija u trudnoći, da ili ne?

Mnoge trudnice se pitaju da li je anestezija štetna po trudnoću. Tačan odgovor je da nije, čak je preporučljiva, jer je za plod mnogo traumatičnije vaše podnošenje boli nego sama anestezija. Anestezija je na osnovu mnogih svjetskih istraživanja bezopasna po trudnoću. Jedini sastojak anestezije koji može biti štetan po trudnoću je felipresin koji stomatolozi ne daju trudnicama, pošto može izazvati kontrakcije materice. Lokalna anestezija je jedan od najsigurnijih i najjednostavnijih metoda eliminacije bola prilikom svih (bolnih) stomatoloških intervencija. Tako je upotreba anestezije u svrhu bezbolnog rada indikovana i kod žena koje su trudne. Kao što joj i sam naziv kaže, lokalna anestezija se aplikuje i djeluje lokalno u regiji zuba koji se sanira. Dakle, nije u pitanju sistemska primjena, tako da nema bojazni od uticaja na plod. Upotreba lokalnih anestetika kod trudnica ne povećava štetan uticaj na fetus. Anestezija se, kao i većina medikamenata, izbjegava u prvom trimestru, ali nije kontraindikovana. Smatra se da bol izazvan nekom intervencijom ima veći uticaj na javljanje stresa kod trudnice, a samim tim i bebe.

 

Popravak zuba u trudnoći

Jedna od najvećih zabluda koje imaju trudnice jeste da li smiju u periodu trudnoće odlaziti kod zubara na popravku zuba. Nauka je dokazala da hormonske i metaboličke promjene koje se događaju tokom trudnoće ne utiču na mineralnu strukturu zubne gleđi i samim time ne mogu da izazivaju zubni kvar. Ipak trudnoća sa sobom može da nosi određene rizike koji mogu da utiču na brži razvoj karijesa. U trudnoći često dolazi do učestalog i pojačanog unošenja ugljenih hidrata u svim oblicima, higijena postaje slabija, nagomilavaju se kariogene bakterije, čime se narušava ravnoteža na površini gleđi i ubrzava proces izvlačenja minerala (demineralizacija) i slabljenja gleđi pa dolazi do njenog pucanja. U najvećem broju slučaja i prije trudnoće su postojale početne kariozna oštećenja, a sama trudnoća ubrzava put od „bijele mrlje“ do pojave kaviteta (defekti gleđi) pa to sve daje utisak da je upravo trudnoća uzrok. Preporučuje se da trudnice poprave pokvarene zube. Obavezne su da najmanje jednom u dva ili tri mjeseca posjete stomatologa. Posljedice neredovnog posjećivanja stomatologa mogu biti ogromne. U trudnoći je česta pojava karijesa (loša higijena, povraćanje). Svaki neliječeni karijes može zahvatiti dublje slojeve zuba, pa se relativno često dešava da žene već u poodmakloj trudnoći imaju po nekoliko gangrenoznih zuba (odumiranje i infekcija živca zuba). To predstavlja idealan osnov za razvoj dentogenih infekcija. Stomatološka njega trudnica podrazumjeva “popravak” i liječenje svih zuba koji se mogu spasiti.

 

Endodontsko liječenje i ekstrakcija zuba u trudnoći

Ponekad, i uz sve mjere predostrožnosti, u toku trudnoće spontano može doći do zubobolje koja zahtijeva endodontsko liječenje. Problem je u tome što je za dobro endodontsko liječenje potrebno nekoliko rentgenskih snimaka zuba, naročito kako bi se završno procijenio kvalitetet punjenja korijenskog kanala. Ako je u trudnoći potrebno provesti endodontsko liječenje, bilo bi dobro da se to obavlja tokom 2-og tromjesečja.

Korijenski kanali mogu se očistiti i proširiti nakon čega se može aplicirati privremeni lijek. Na taj se način punjenje kanala odgađa na neko vrijeme i provodi se nakon porođaja u kombinaciji s nužnom rentgenskom dijagnostikom. U nekim slučajevima vađenje zuba je jedina moguća terapijska mjera. Zub koji je došao u stadijum da ga treba izvaditi najčešće ima oko sebe upalu koja se ne može izliječiti. Takav zub je potencijalni uzrok fokalne bolesti (bolest u kojoj bakterije s jednog mjesta mogu uzrokovati bolest na udaljenom mjestu). Savjet je da se u prvih 12 sedmica trudnoće izbjegava upotreba vazokonstriktora, koji je sastavni dio klasičnog anestetika. Postoji anestetik bez vazokonstriktora, ali da bi djelovao u jednakoj mjeri treba ga dati u većoj količini nego onoga koji sadrži vazokonstriktor. Konačnu odluku naravno donijeti će vaš stomatolog na osnovu kliničkog nalaza te eventualno rentgenskih snimaka, ukoliko ste ih napravili prije trudnoće.

 

Izbjeljivanje zuba u trudnoći, da ili ne?

Nema dokaza da izbjeljivanje zuba u trudnoći može da bude rizično za trudnicu ili fetus. Međutim, većina stručnjaka ne može sasvim pouzdano da utvrdi, da li je ovo posve sigurna metoda u trudnoći. Naime peroksid koji se koristi za izbjeljivanje zuba uzrokuje proces oksidacije koji može da šteti ćelijama i tkivima. Stoga je izbjeljivanje zuba bolje ostaviti za period nakon porođaja ili čak nakon dojenja.

 

RTG dijagnostika zuba u trudnoći

Osjetljiva kategorija za RTG snimanje zuba su trudnice. Iako je doza zračenja za vrijeme snimanja zuba mala, trudnicama se preporučuje izbjegavanje svakog izlaganja RTG zracima zbog osjetljivosti fetusa. Međutim, ukoliko postoji neko hitno stanje kada je neophodno uraditi snimak zuba, onda se pravi kompromis, kako bi se preduzela adekvatna terapija i spriječilo narušavanje opšteg zdravstvenog stanja trudnice, pa samim tim i fetusa. Riječ je o pomoćnom dijagnostičkom sredstvu, koje stomatologu pomaže da otkrije promjene na zubima ili viličnoj kosti koje nisu vidljive golim okom. Na osnovu kliničkog pregleda u stomatološkoj ordinaciji i analize RTG snimka, stomatolog može da postavi (preliminarnu) dijagnozu, napravi plan terapije i odluči se za odgovarajući tretman.

Iako se za rentgensko snimanje u stomatološke svrhe koriste minimalne doze zračenja, preporučljivo je izbjegavanje izlaganju rentgenskim zracima tokom trudnoće, posebno u prvih 12 nedjelja, kad se odvija organogeneza i morfogeneza kod ploda. U slučaju da je snimanje nužno, može se obaviti ali uz primjenu svih zaštitnih mjera. Ako je moguće, najbolje je da zube snimite digitalnim rendgenskim tehnikama (radioviziografija), jer stu zračenja manja nego kod klasičnih rentgenskih uređaja. Standardna procedura prilikom dentalne radiografije podrazumijeva upotrebu olovne kecelje (kecelja koja sadrži sloj olova – ono sprečava da zraci rasijani okolo dođu do vašeg tijela, time vas dodatno štiteći) i okovratnika od olova (žaštita za štitnu žlezdu), koji ograničavaju rizik i izloženost štetnom zračenju.

Autor: dr stomatologije Jelena Jotanović, stomatološka ordinacija „Simić Dent“

Novosti plus

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *