Najsjeverniji glavni grad Europske unije leži na čak 330 otoka! Zimi ima samo 5 sati sunca, a ljeti čak 19

Nazivaju ga glavnim gradom najsretnije zemlje na svijetu. Ujedno je i jedan od najsigurnijih gradova na planetu, jedan od najzelenijih i najodrživijih, te mjesto s jednom od najčišćih voda za piće. Svi ti epiteti susreću se na jednoj adresi, u gradu koji iznenađuje na svakom koraku. A ono najzanimljivije tek slijedi. Donosimo vam zanimljivosti o Helsinkiju koje možda još niste znali.

Helsinki je, primjerice, grad unutar čijih se administrativnih granica skriva pravo malo otočno čudo, čak 330 otoka. Među njima su i oni na kojima se smjestila Suomenlinna, veličanstvena utvrda pod zaštitom UNESCO-a, zatim Vallisaari i Pihlajasaari, koje mnogi svrstavaju među nezaobilazne ako želite otići na izlet izvan grada. Posebno mjesto zauzima Rajasaari, otok koji ima sasvim drukčiju priču. U potpunosti je posvećen psima pa ondje mogu slobodno trčati i istraživati bez povodca, na radost svojih vlasnika i svih ljubitelja četveronožnih avantura.

Sa svojih oko 700 tisuća stanovnika, odnosno čak 1,2 milijuna u širem gradskom području, Helsinki nosi titulu najsjevernijeg glavnog grada Europske unije. Ujedno je i najhladnija među pet nordijskih prijestolnica.

Zime su ondje duge i oštre, temperature se u prosjeku zadržavaju ispod ništice, a zabilježen je i rekord od minus 34,3 stupnja Celzijeva. U najhladnijem dijelu godine grad obasjava tek pet do šest sati dnevnog svjetla, dok ljeto donosi sasvim drukčiju sliku, s čak 19 sati sunca koje gotovo da i ne zalazi.

Zahvaljujući svijetlom granitu od kojeg su izgrađene brojne reprezentativne građevine u središtu grada, Helsinki s ponosom nosi nadimak Bijeli grad sjevera. No njegova privlačnost ne staje samo na dojmljivoj boji pročelja. Grad je na glasu po izvanrednoj arhitekturi koja skladno spaja povijest i suvremenost. Godine 2012. ta je vrijednost potvrđena titulom svjetske prijestolnice dizajna, a upravo su arhitektonska ostvarenja danas među njegovim najprepoznatljivijim i najposjećenijim atrakcijama.

Pomorska tvrđava Suomenlinna koju smo već spomenuli definitivno je jedna od njih. Katedrala na Senatskom trgu je jedna od najfotografiranijih građevina u cijeloj zemlji. Temppeliaukio, slavna crkva u stijeni, još je jedno mjesto koje se ne propušta, kao i knjižnica Oodi. Helsinki je mjesto gdje se ljube prošlost i modernost.

Helsinki je glavni grad zemlje koja je ‘luda’ za saunama pa u tom kontekstu ne odstupa ni on. Naime, u cijeloj zemlji ima najmanje 3,3 milijuna sauna (i 5,5 milijuna ljudi) što znači da su saune posvuda, a tako je i u Helsinkiju. Grad se može pohvaliti s njih čak 3000, što starinskih i tradicionalnih, što modernih, što onih u stambenim zgradama do onih u uredima. Ni ne čudi jer kažu da u Finskoj ima više sauna nego automobila.

Glavni grad Finske poznat je i po tome što ima najsjeverniji metro na svijetu, a slovi i kao grad koji je kao stvoren za ljubitelje prirode. Naime, može se pohvaliti s oko 250 kilometara staza, od obalnih šetnica do šumskih puteva, a sve nadohvat centra. Naravno, tu je i cijela plejada otoka koji su vrlo lako dostupni u toplijem dijelu godine.

Helsinki živi u svojevrsnoj simbiozi s glavnim gradom Estonije, predivnim Talinom. Razdvaja ih Finski zaljev i svega osamdesetak kilometara, no unatoč toj morskoj udaljenosti, dva su grada snažno povezana i svakodnevno isprepletena.

Trajekti plove u oba smjera tijekom cijelog dana, a putovanje između njih postalo je dio uobičajene rutine. Mnogi Finci odlaze u Talin u kupovinu ili na kratke izlete, dok stanovnici estonske prijestolnice često dolaze u Helsinki zbog obrazovanja, posla i novih prilika koje ondje pronalaze.

izvor : Putni Kofer.hr