Mladi u Evropi sve kasnije napuštaju roditeljski dom, evo i zbog čega: Komšije na vrhu liste !
Mladi Evropljani sve kasnije odlaze od roditelja – dok se na severu kontinenta osamostaljuju već početkom dvadesetih, na jugu i istoku roditeljski dom napuštaju tek oko tridesete. Hrvatska je na samom vrhu liste, sa prosekom od 31,5 godina.
Mladi u Evropskoj uniji roditeljski dom u proseku napuštaju sa 26,2 godine, ali razlike među državama su ogromne. Dok se u nekim zemljama osamostaljuju već početkom dvadesetih, u Hrvatskoj to u proseku čine tek sa 31,5 godina – najkasnije u EU. Čak 89,1 odsto mladih Hrvata od 16 do 29 godina živi sa roditeljima.
Osamostaljivanje mladih postaje sve važnije demografsko i ekonomsko pitanje u Evropi. Prosečan mladi Evropljanin iz roditeljskog doma odlazi sa nešto više od 26 godina, ali ta brojka skriva velike razlike između država.
Na samom kraju evropske liste nalazi se Hrvatska.
Tamo mladi u proseku napuštaju roditeljski dom sa 31,5 godina. Slede Grčka i Slovačka sa 30,9, dok je u Španiji i Italiji prosečna starost za odlazak od kuće 30,2 godine.
Još upečatljiviji je podatak o tome koliko mladih i dalje živi sa roditeljima. U Hrvatskoj je takvih 89,1 odsto među mladima od 16 do 29 godina, što je najviše u Evropskoj uniji.
Manje mladih nego pre dve decenije
Podaci ukazuju i na širi evropski problem, starenje stanovništva i smanjenje udela mladih.
U Hrvatskoj su ljudi između 15 i 29 godina 2021. činili 15,8 odsto ukupnog stanovništva, dok je njihov udeo dve decenije ranije bio 20,3 odsto.
Istovremeno, položaj mladih na tržištu rada se poboljšao. U Hrvatskoj je zaposlenost osoba od 15 do 29 godina od 2015. do 2025. porasla sa 35,5 na 43,6 odsto. Na nivou EU povećana je sa 44,7 na 49 odsto.
Nezaposlenost je u istom periodu značajno smanjena. U Hrvatskoj je pala sa 29,8 na 12,7 odsto, dok je prosek EU smanjen sa 17,6 na 11,7 odsto.
Posao postoji, ali samostalan život je i dalje težak
Podaci tako pokazuju svojevrsni paradoks: mladi lakše dolaze do posla nego pre deset godina, ali to ne znači automatski da se ranije osamostaljuju.
Troškovi stanovanja, cene nekretnina, životni troškovi i potreba za finansijskom sigurnošću mogu značajno da odlože odlazak iz roditeljskog doma. Zato je pitanje stanovanja mladih postalo jedno od važnih evropskih društvenih i ekonomskih pitanja.
Mladi odlaze i preko granica
Dodatni problem predstavlja iseljavanje.
Od 37.485 ljudi koji su se tokom 2025. godine iselili iz Hrvatske, 11.232 bili su mladi između 15 i 29 godina. To znači da su činili 30 odsto svih iseljenih. Deset godina ranije njihov udeo bio je 27,4 odsto.
Istovremeno, Hrvatska ima visok procenat mladih sa završenom srednjom školom. Među osobama od 20 do 29 godina, 70 odsto ima srednju školu kao najviši stepen obrazovanja, dok je prosek EU 54,1 odsto.
Visoko obrazovanje ima 27,3 odsto mladih u Hrvatskoj, u odnosu na 32,3 odsto u EU.
Samo 2,7 odsto mladih u Hrvatskoj ima najviše završenu osnovnu školu, dok je taj procenat na nivou EU 13,6 odsto.
Generacija koja se kasnije osamostaljuje
Brojke iz Hrvatske predstavljaju ekstreman primer šire evropske pojave. Mladi širom kontinenta sve više odlažu velike životne korake, odlazak iz roditeljskog doma, samostalan život i formiranje domaćinstva.
Razlozi se razlikuju od zemlje do zemlje, ali zajednički problem sve češće postaju stanovanje, troškovi života i ekonomska nesigurnost.
A posledice nisu samo privatne. Što se kasnije mladi osamostaljuju, to se mogu kasnije odlučivati i na brak, roditeljstvo i formiranje sopstvenog domaćinstva, što dodatno povezuje pitanje mladih sa velikim demografskim izazovima sa kojima se Evropa već suočava.
Hrvatska je trenutno rekorder, ali pitanje je mnogo šire: koliko će još generacija mladih Evropljana morati da čeka da bi mogla da priušti život van roditeljskog doma?
Inače, na nivou Evropske unije, mladi su se prema podacima Eurostata u 2024. godini iz roditeljskog doma iseljavali u proseku sa 26,2 godine, ali su razlike među državama veoma velike: najranije su se osamostaljivali u Finskoj (21,4), Danskoj (21,7) i Švedskoj (21,9), dok su najkasnije odlazili u Hrvatskoj (31,3), Slovačkoj (30,9), Grčkoj (30,7), Italiji (30,1) i Španiji (30).
Istovremeno, 26,5 odsto mladih između 15 i 29 godina u EU živelo je u prenatrpanim domaćinstvima, dok je 9,7 odsto živelo u domaćinstvima koja su za stanovanje izdvajala najmanje 40 odsto raspoloživog prihoda.
izvor : (M.A./EUpravo zato/index.hr)
