Litijum kod Loznice – kako će uticati na drinske vode na kojima leži Bijeljina?
Iskopavanje litijuma kod Loznice, na tridesetak kilometara od Bijeljine, nije više problem koji se tiče samo građana Srbije, preliva se i preko granice, Drinom u koju se uliva rijeka Jadar. Brojni ekološki aktivisti protive se ovom projektu, navodeći da može biti štetan za životnu sredinu. Rudnik jadarita i rudarski gigant „Rio Tinto” postali su goruće ekološko i ekonomsko pitanje u Srbiji. Ekološki aktivisti i mještani nadomak Loznice održali su već nekoliko protesta protiv najave otvaranja rudnika međunarodne korporacije “Rio Tinto”.
Juče je u Beogradu, i još dvadesetak gradova, održan protest Rio Tinto: Marš sa Drine. Pridužili su im se i ekolozi iz Semberije. Jadar je pritoka Drine pa je sasvim realno očekivati da ekološke posljedice osjetimo i mi.
Iz udruženja „Eko-put” iz Bijeljine navode da bi se u drinskim vodama zbog iskopavanja litijuma moglo naći mnogo opasnih materija koje bi dovele do ekološke katastrofe.
„Od sumporne, borne kiseline do teških metala – sve bi to završilo u drinskim vodama. Može da se desi da dobijemo mrtvu vodu ovdje. S ove strane Drine mi smo jedini ugroženi. Zvornik nije, jer je smješten poslije Loznice, znači samo je Bijeljina ugrožena i mislim da bi građani trebali da postanu svjesni te opasnosti” – upozorava Snežana Jagodić Vujić iz ekološkog udruženja „Eko- put”.
Ekološki aktivisti iz Bijeljine prate situaciju koja se dešava u okolini Loznice, a juče su, u sklopu Zelenog eko festivala, dali svoj glas podrške kolegama iz Srbije.
„Zabrinuti smo šta će biti sa našim drinskim vodama na kojima Bijeljina leži? Iako je Drina prekogranična rijeka, mi moramo da pođemo od toga da Drina, kao i svaka rijeka, ima lijevu i desnu obalu. Ako je zagađenje na desnoj obali, ono će doći svakako i kod nas na lijevu obalu” – ističu iz udruženja „Eko-put”.
Pitali smo i gradonačelnik Bijeljine šta misli o ovom problemu. Iz gradske uprave očekuju da će se prilikom iskopavanja litijuma poštovati ekološke norme.
“Gradska uprava Grada Bijeljina razumije zabrinutost građana zbog najavljenog otvaranja rudnika litijuma u zapadnoj Srbiji, na desnoj obali rijeke Drine u blizini Semberije, ali vjeruje da će prilikom rada novog rudnika biti poštovane sve ekološke norme i zakonski propisi koji važe u Republici Srbiji. Životna sredina da dvije obale Drine je zajednička za dvije države i prema toj rijeci imamo zajedničku odgovornost. Zato vjerujemo da ćemo je sačuvati za naše i sljedeće generacije” – kazao je gradonačelnik Ljubiša Petrović.
Na pitanje kakva je reputacija kompanije Rio Tinto u kontekstu zaštite životne sredine, iz “Eko-puta” su kazali da je jako niska. Od Australije do Južne Amerike, česte su pritužbe i tužbe na neekološko poslovanje ove kompanije, a incident devastacije svjetske kulturne baštine Aboridžina u Australiji obišao je svijet.
“Rio Tinto je rudarska kompanija koja ima najveći broj krivičnih prijava. Gdje god su vadili rudaču, tu je bio problem. Zagadili su prirodu, podzemne i nadzemne vode, uništavali su stara arheološka nalazišta. Prema zemljama gdje uzimaju koncesiju na prirodna bogatstva odnose se na vrlo bezobziran i neokapitalistički način” – ističe Snežana Jagodić Vujić.
Iz englesko- australijske kompanije “Rio Tinto” prije nekoliko dana su saopštili da se projekat Jadar nalazi na sredini Studije izvodljivost koja podrazumjeva izradu detaljne tehničke dokumentacije za rudnik, industrijsko postrojenje za preradu i deponiju za odlaganje industrijskog otpada, kao i izradu Studije o procjeni uticaja na životnu sredinu koja će biti predmet javnog uvida i javne rasprave. Ruda jadarit je otkrivena 2004., a priznata kao novi mineral 2007. godine Rudarski gigant Rio Tinto 2004. godine otkrili su u dolini reke Jadar nadomak Loznice jedinstveno ležište novog minerala nazvanog „Jadarit” ( litijum-natrijum-borosilikatni mineral). Rezerve litijum-borata u nalazištu kod Loznice procenjene su, grubo, na 135 miliona tona. S obzirom da je ruda nađena u ovim krajevima specifičnog sastava, tehnologija izdvajanja litijuma iz jadarita još uvek nije poznata i ispituje se u Tehnološko razvojnom centru” Bundora” – Melburn u Australiji. Litijum se koristi u proizvodnji baterija koje napajaju vozila, računare, mobilne telefone i industrijske sisteme, kao i legura za avio industriju.
Izvor Bijeljina Danas
