Kriza odlučivanja u EU, Budimpešta protiv Brisela – koje su granice evropske solidarnosti?
Mađarska je blokirala novi paket sankcija Evropske unije protiv Rusije i zajam od 90 milijardi evra za Ukrajinu, čime je ponovo otvorena rasprava o ukidanju prava veta u spoljnopolitičkom odlučivanju EU.
Odluka Budimpešte, donesena nakon što je Kijev zaustavio tranzit ruske nafte ka Mađarskoj i Slovačkoj, izazvala je nezadovoljstvo u Briselu. Novinar Euronewsa iz Brisela Šandor Ziroš kaže da bi svaka promjena sistema zahtijevala upravo jednoglasnu saglasnost svih država članica, što je sada, objašnjava, veliki izazov za sve.
Podsjeća da je Mađarska blokirala dvije važne evropske odluke – finansijsku podršku Ukrajini i paket od 20 novih sankcija, što je, kako navodi, izazvalo nezadovoljstvo među državama članicama.
“Mnogi se pitaju ovdje u Briselu šta treba uraditi da se takva situacija promeni”, ističe Ziroš.
Ipak, promjena pravila zahtijevala bi, paradoksalno, jednoglasnu odluku svih članica.
“Šef diplomatije Peter Sijarto je rekao da će, dok su oni u vladi, blokirati svaki pokušaj da se promijeni sistem i da je suvereno pravo svake države da uloži veto kada procijeni da je to u njenom nacionalnom interesu”, navodi Ziroš.
U svakom slučaju, kako dodaje, u Briselu se pažljivo prate i parlamentarni izbori u Mađarskoj 12. aprila, jer ona blokira brojna pitanja.
“Nije velika tajna da se mnogi donosioci odluka nadaju da će doći do promjene i da će u Mađarskoj imati konstruktivniju vladu”, kaže on, ali dodaje da “niko ne želi to da kaže glasno, kako se ne bi miješao u izbornu kampanju izbora u Mađarskoj“.
Istovremeno, mađarski premijer Viktor Orban u kampanji optužuje Brisel da želi promjenu vlasti u Budimpešti.
Naime, jedan od prijedloga koji se sve češće pominje jeste uvođenje glasanja kvalifikovanom većinom u oblasti spoljne politike. Ziroš podsjeća da se takav model već primjenjuje u mnogim drugim oblastima.
“Pakt o migracijama, kome se Mađarska suprotstavila, donesen je kvalifikovanom većinom“, objašnjava on.
Međutim, kada je riječ o sankcijama i spoljnopolitičkim pitanjima, situacija je drugačija.
“Mnoge države članice, ne samo Mađarska, ne žele da odustanu od prava veta jer smatraju da su spoljni poslovi i bezbjednosna politika izuzetno važni za njihov suverenitet”, kaže Ziroš.
Prema njegovim riječima, debata u Briselu “ide u oba pravca” – između onih koji zagovaraju dublju integraciju i onih koji žele da zadrže snažniju nacionalnu kontrolu.
Za sada, čini se da će pitanje veta ostati jedno od ključnih političkih sporova unutar Evropske unije, dok rat u Ukrajini i odnosi sa Rusijom dodatno testiraju jedinstvo bloka.
izvor : banjaluka.net
