Kad vidite ove plaže nećete verovati da su u Rumuniji !

Većina turista koji idu u Rumuniju idu zbog planina i misterija Transilvanije, ali ta zemlja ima obalu na Crnom moru dugu 245 km.

I onda pogledate i ispostavi se  da se Rumunija može pohvaliti baš dobrim delovima živopisne, dramatične obale i širokim, peščanim plažama. Samo treba da znate gde da tražite. Severni deo obale, u i oko zaštićenog rezervata biosfere delte Dunava, obično je mirniji i udaljeniji, dok je južni kraj, blizu velikog grada Konstance, popularan među porodicama i ljubiteljima žurki.

Sfântu Gheorghe (ili Sveti Đorđe)

Malo mesto smešteno na istočnoj ivici delte Dunava, deluje kao kraj sveta, idealna za one koji žele da se isključe. Selo je zatvoreno za automobilski saobraćaj i do njega se može doći samo putničkim trajektima koji saobraćaju u sezoni (jun-septembar) iz dunavske luke u Tulči. Nagrada za pronalaženje puta ovde su kilometri široke, prazne plaže, bez kičastih barova, surfera ili bilo kakve uređene plaže uopšte. Turistima je na raspolaganju nekoliko porodičnih pansiona – ili se boravak u luksuznijem Grin Vilidž Resortu, gde gosti spavaju u tradicionalnim bungalovima sa trskom.

Gura Portiței

Gura Portitej, južno od delte Dunava (iako i dalje unutar zaštićene biosfere), nudi kilometre netaknutog peska i daleko manje posetilaca nego plaže dalje na jugu. Odmaralište se nalazi na dugom peščanom sprudu koji odvaja dva priobalna jezera (Golovicu i Razim) od Crnog mora. Na prevlaci ćete pronaći nekoliko raštrkanih restorana, kao i kamp i odmaralište sa bungalovima. Bolja opcija bi mogla biti da odsednete u priobalnom selu Jurilovca, koje ima nekoliko odličnih pansiona.

Vadu, Corbu

Izolovani deo crnomorskih talasa koji se proteže severno od grada Nevodarija do malih zaseoka Korbu i Vadu privlači tragače za samoćom i one koji traže komadić primorskog raja bez ikakve civilizacije. Činjenica da ova sela nisu lako pronaći – a još teže doći do njih (preko delimično peščanih, jednotračnih puteva) – samo doprinosi mistici. Hoteli i restorani ovde su retki. Umesto toga, ponesite svoj šator ili kombi, puno hrane i pića i dodatnu bocu sredstva protiv komaraca.

Constanţa

Velika Plaža Modern (Moderna plaža) u Konstanci je jako potcenjena. Naravno, nedostaje joj energija obližnje Mamaje, ali je mnogo manje gužve i nalazi se na samo kratkoj pešačkoj udaljenosti od sadržaja velikog grada, poput odličnih muzeja, barova i restorana. Malo ljudi dolazi isključivo zbog plaže, već umesto toga uparuju dan pored vode sa šetnjom prelepim primorskim šetalištem u Konstanci kako bi se divili nekim slavnim starim znamenitostima, poput nekadašnjeg gradskog kazina iz početka 20. veka (sada muzej).

Sulina

Sulina je još jedan mali primorski grad unutar zaštićene biosfere delte Dunava i dostupan je samo brodom, sa čistim, peščanim plažama i neupadljivom atmosferom odmarališta koja dostiže vrhunac u julu i avgustu, a veći deo ostatka godine miruje. Bogata je i istorija grada koja seže do 19. veka, kada je služila kao neočekivani dom jedne od najranijih multinacionalnih organizacija na svetu: Evropske komisije za Dunav.

Mamaia

Mamaja je stvorena za porodice. Najpopularnije rumunsko primorsko letovalište prostire se na peščanoj plaži dugoj 8 km severno od Konstance. Većina posetilaca unapred rezerviše aranžmane u nekom od velikih hotela duž plaže, koje je u sezoni (jul i avgust) puna restorana i prodavnicama suvenira po pristupačnim cenama. Deca vole tobogane i bazene vodenog parka Akva Medžik, kao i žičaru koja povezuje južni kraj Mamaje sa njenom središnjom tačkom. Južne plaže su obično bučnije.

Vama Veche

Vama Veke (ili jednostavno „Vama“), najjužnija tačka na rumunskoj obali Crnog mora, ima zasluženu reputaciju centra zabave širom Rumunije. Uglavnom mladi dolaze da se opuste na plaži tokom dana i plešu u klubovima pod mesečinom. Ali, nema luksuznih odmarališta ili fensi restorana, tako da možete da iznajmite sobu u nekom pansionu (ili ponesete šator) i popijte pivo u jednom od mnogih barova na plaži.

Eforie Nord

Često prepuno letovalište Eforie Nord poznato je po svom tamnom sapropel blatu koje se dobija iz obližnjeg jezera Tekirgiol. Ovaj crni sediment je pun organske materije koja, kada se nanese na telo, deluje kao regenerator za kožu i kosti. Javna blatnjava kupatila su čista i dobro održavana. Svlačionice za dva pola vode do odvojenih plaža, gde ljudi koji traže oporavak stoje goli, nanose blato i suše se na suncu dok blato ne pukne. A onda plivaju da bi to isprali.

izvor : nova.rs.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *