INTERVJU sa ministrom Borisom Pašalićem: U Srpskoj prebačena obrađena površina za 20.000 hektara
Poljoprivreda je u doba epidemije virusa korona isplivala u prvi plan. Narod se okrenuo maksimalno radu u baštama i obrađivanju zemlje. To je donijelo rekordno zasijanu površinu. Zvanični podatak kaže da je u Srpskoj posijano 20.000 hektara više nego inače u ovom periodu, otkriva u intervju za Novosti Boris Pašalić ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. – Narod koji nikada nije sijao, sada jeste. Povećale su se zasijane površine i kod da kažem profesionalnih poljopriivrednika. Sa terena su podaci da se mnogo uvećala i prodaja sjemena, đubriva, zaštitnih sredstava, sve što prati poljoprivredu, ističe ministar Pašalić.
Boris Pašalić ministar – foto D. Pozderović
*Da li ovo znači da nema straha od nestašice hrane, pa čak i ako se korona vrati?
Resurs u hrani je bezbjedan. Nema straha od gladne godine. Možemo proizvesti količine hrane koja nam je potrebna. Od mlijeka, pilećeg, junećeg i svinjskog mesa. Proizvodnja pšenice nije upitna. Imamo stabilnu situaciju. Na tržištu sada imamo i višak junećeg i jagnjećeg mesa jer ugostitelji nisu radili. Očekujemo otvaranje inostranih tržišta poput Turske što će pomoći uzgajivačima mesa da isto prodaju.
*Šta znači veliko povećanje broja poljoprivrednika za RS?
To je odlično. Kod nas je sada zaživjela i “urbana poljoprivreda” kako po malim tako i velikim sredinama. Ona je sjajna jer pored proizvodnje hrane vuče i aktivnost boravka u prirodi. Urbana poljoprivreda ima odličan društveno – socijalni momenat za građane i ona je već zaživjela po cijeloj Evropi poslednjih nekoliko godina a evo stiže i kod nas. Za sada Banjaluka prednjači. Kreiramo i mjere da je ojačamo. Ovde je bitan i
detalj da građani koji proizvode hranu znaju da je to zdrava hrana bez dodataka.
*Da li su umanjene kapitalne investicije u resoru poljoprivrede?
Nisu. Naprotiv imamo veliki interes građana za podsticaje. Povećali smo budžet za kapitalne investicije sa sedam na 14 miliona maraka. Agrarni budžet je 75 miliona maraka i najveći je u istoriji RS. Imamo oko 1500 ljudi prijavljenih za traktore i priključke.
*Koliki je broj gazdinstava u Srpskoj?
Broj gazdinstava se smanjuje ali oni koji ostaju se ukrupnjavaju specijalizuju i postaju moćnija. To je trend u Evropi. Sada u RS imamo oko 45.000 gazdinstava u registru. Bilo ih je više oko 100.000 pre desetak godina. Broj pratimo prema proizvopđačima mlijeka. Iako broj mljekara pada raste proizvodnja mlijeka što govori da se modernizuje proizvodnja.
*Kako uopšte zadržati ljude na selu?
Kroz razne podsticaje. Mi svim mladim agronomima dajemo podsticaj od 40.000 KM da pokrenu biznis na selu. Od ove godine s isplaćujemo i 500 KM za svako rođeno dijete na selu.
*Započelo je i brendiranje proizvoda iz RS?
Tako je. Brendiramo geografsko porijeklo. Završili smo Nevesinjski krompir sada radimo na brendiranju proizvode od Drenje u Drvaru.
*Ova godina donosi i dosta padavina za sada, da li je u sektoru vodoprivrede sve pod kontrolom?
Od 2014 godine, kada su bile poplave, u kapitalne objekte u vodoprivredi je uloženo oko 215 miliona KM. Konstantno radimo na sanaciji nasipa, uređenje korita i objekata u RS.
AKCIJA U “ ŠUMAMA RS” – U Šumama RS smo sa policijom pokrenuli akciju gde radimo kontrolu svih kamiona koji voze drvni sortiment . Provjeravamo da li su papiri čisti i da se spriječi i sankcioniše nelegalno izvlačenje i prodaja trupaca.
S.Mišljenović – novosti.rs
