Interijeri s karakterom: Kako žive kreativci u Berlinu i Parizu?
Dok ljubitelji underground estetike biraju ogoljene zidove i eklektični bunt Berlina, esteti i romantičari uživat će u povijesnoj eleganciji i ležernosti pariških salona.
Počela sam razmišljati o tome kako je nastanak art stanova možda jedan od koraka kojim smo se počeli boriti protiv minimalizma i moderne monotonije (čitaj: depresivnosti). Da, kao što se može primijetiti, nisam fan…
Naravno, i art stanovi imaju različiti spektar načina uređenja, od minimalističkog koji je prožet neutralnim bojama i idejom luksuza kroz jednostavnost i galerijsku atmosferu, do maksimalističkog koji koristi jarke i tamne boje te hrabre kombinacije pomoću kojih se vodi idejom da umjetnost također čine i kreativni kaos, bogatstvo detalja te snažna osobnost vlasnika.
Art stanovi u Parizu i Berlinu
Ako niste toliko dobro upoznati s pojmom art stanova, glavna razlika između njega i običnoga jest ta da obični stanovi teže ka funkcionalnosti i praktičnosti. Art stanovi, s druge pak strane imaju dušu i karakter.
Svaki komad namještaja, boja na zidu ili slika birani su s namjerom da prenesu neku emociju ili priču. Ono što mene posebno privlači takvoj vrsti uređenja jest činjenica da je svaki kutak vizualno zanimljiv, od neobičnih ogledala i skulptura do unikatnih tepiha.
Art stanovi u Berlinu i Parizu predstavljaju dva potpuno različita svijeta kreativnog dizajna interijera. Dok Berlinom dominira sirovi, industrijski bunt i električni retro šarm, Pariz spaja povijesnu eleganciju s boemskim šarmom umjetničkih ateljea.
Berlinski industrijski loftovi koje prožima retro bunt
Nekadašnje tvornice su u današnjem Berlinu uspješno prenamijenjene u stanove, ostavljajući dozu svojega šarma među zidovima kako bi upotpunile osjećaj iskustva života u nesvakidašnjem stanu. Ako nije podignut na temeljima tvornice, berlinski art stan također može nastati u kosturu klasične zgrade s visokim stropovima.
Dizajn ovakvih stanova često karakteriziraju ogoljeni betonski ili cigleni zidovi, izložene cijevi koje mogu ostati takvima kakve jesu i imati čisto vizualnu estetsku ulogu ili ih se može koristiti za dodatne dekoracije (često sam na YouTubeu viđala kako djevojke koriste uske cijevi kako bi objesile štikle kojima se najviše ponose ili torbice pomoću dodatnih kukica). Vlasnici takvih stanova također često ukrašavaju zidove kolekcijama pop-art umjetnina.
Što se namještaja tiče, često se kombiniraju retro komadi iz sredine prošlog stoljeća vodeći se mid-century modern stilom sa živim, neonskim bojama, koristeći veliki broj sobnih biljaka i nekonvencionalnim detaljima koji odražavaju buntovnički duh grada.
Pariška elegancija i šarm umjetničkih ateljea
Pariški art stanovi, posebice oni u četvrtima poput Montmartrea ili potkrovljima zgrada, često zadržavaju elemente klasične arhitekture kroz bogate zidne štukature koje se koriste kako bi dali prostoru dubinu i profinjenost. Osim štukatura, takvi stanovi su ispunjeni drvenim gredama na stropu, kamene kamine i legendarne prozore od poda do stropa.
Umjetnički prizvuk ovdje se postiže kroz atelier stil s ogromnim staklenim stijenama koje propuštaju obilje prirodnog svjetla. Atelier prozori savršeno se uklapaju u takav interijer zbog svojih željeznih okvira koji obrubljuju kvadratna stakla. Takva stakla nekada su se koristila kako bi osvjetlala slikarske štafelaje, po čemu su i dobili ime.
Interijeri pariških art stanova spajaju antikni francuski namještaj, bogate orijentalne tepihe i suvremene, čak i apstraktne skulpture i slike. Zbog takvoga dekora stan odiše konstantnom profinjenošću, ali i opuštenom boemskom atmosferom.
Namještaj se nikada ne kupuje u setovima kako bi se izrazio kustoski pristup dizajnu interijera čime se ostavlja dojam kao da se izgled prostora stvarao desetljećima, spajajući fotelju s buvljaka, modernu rasvjetu i predimenzionirana platna na zidu.
Nije teško postići pariški umjetnički štih, čak niti u običnom stanu. Najbitnije od svega jest to da slike ostavimo na podu. Zvuči pomalo smiješno, no praksa pariškog stila temelji se na tome da velika platna budu naslonjena na zid ili kamine umjesto da se buše zidovi.
Što se tekstila tiče, mnogi spajaju baršun i lan i koriste knjige kao ukras, bilo da se one nalaze na policama koje sežu od poda do stropa ili su postavljene u kreativne hrpe na podu porede fotelje za čitanje.
Ema Tomašić
izvor : BURO.hr
