Idem dalje svojim putem !!!

Radojičić nakon tri godine medijske ćutnje o političkom angažmanu.

Igor Radojičić, bivši gradonačelnik Banjaluke, u prvom intervju nakon tri godine medijske tišine, poručio je da se vjerovatno vraća u politiku iako mu, kako kaže, ne nedostaje.

“Idem dalje svojim putem. Vi ste ‘Nezavisne novine’, ja dalje mogu ići samo kao nezavisan ili samostalan sa drugim ljudima koji su isto nezavisni i samostalno i van okvira bilo kojih političkih partija. Puno ljudi je na zboru prije dva dana u Verićima pitalo može li se ovo promijeniti. Možemo stajati sa strane i gledati, ili se zabavljati, ili biti zabrinuti, kako ko, a možemo možda pokušati mijenjati neke stvari”, rekao je Radojičić novinarima “Nezavisnih”.

Govoreći o radu u privatnom sektoru, gdje je sada angažovan, Radojičić kaže da politika vrlo malo razumije biznis te da imamo mlade i pametne ljude, ali da treba posložiti i postaviti prioritete

“Biznis je direktno ili indirektno vezan za politiku, bilo tako što sklapa poslove sa politikom i javnim sektorom ili što se mora uklapati u neki okvir. Ovdje ne vidim nikakvu strategiju, ne vidim nikakvu viziju i ovo je najslabija SNSD-ova vlada i ne primijeti se energija”, rekao je Radojičić.

Dugo ste u politici, karijeru ste nastavili u privatnom sektoru, to je nekako suprotno onome što vidimo. Gdje se bolje osjećate?

RADOJIČIĆ:  Svaki segment je posebno iskustvo i različito. Ovo je drugačiji i na neki način daleko mirniji posao nego politika. Politika je javno izložen posao, Vi, porodica, prijatelji, svi ste izloženi javnosti, biznis i neki drugi poslovi su druga dimenzija. Već dvije godine radim u privatnoj firmi u realnom sektoru, život je puno mirniji, sređeniji, više posvećen porodici nego ranije kada sam bio više tuđi nego svoj.

Igora javnost zna kao političara. Ko je danas Igor Radojičić, gdje radite, čime se bavite?

RADOJIČIĆ: Radim u uspješnoj informatičkoj kompaniji “Planet soft grupa”. To je uspješna IT firma, imamo klijente od Švajcarske do Bugarske. Prošle godine imali smo promet preko 20 miliona KM i rastemo. Radi se o sektoru koji napreduje u kojem ima jako puno dešavanja, dinamično tržište na kojem morate zaraditi platu, dokazati se i dobiti posao. Nije na budžetu, svaka plata se mora zaraditi. Dešavanja su takva da se tehnologija i zahtjevi mijenjaju dnevno. Ovo je veoma zanimljivo iskustvo koje traži drugačiji pristup i tjera vas stalno na dokazivanje, usavršavanje i takmičenje. Ako ste u javnom sektoru, plata vam je zagarantovana, a u privatnom sektoru i na tržištu se morate izboriti za svaki posao.

Iz ove perspektive kada gledate, da li politika razumije biznis?

RADOJIČIĆ: Sad mogu govoriti iz ovog ugla: Vrlo malo razumije! I ja sad bolje shvatam probleme i potrebe privrednika i preduzetnika. Pogotovo u ovom sektoru koji je jako dinamičan – naša kompanija uspješno radi u Beogradu i Srbiji i ako posmatramo šta se u IT sektoru u Srbiji desilo u proteklih nekoliko godina, tačnije, otkako je Ana Brnabić preuzela Vladu, taj sektor je eksplodirao. Desetine hiljada ljudi u Srbiji rade u tom sektoru, za kompanije širom svijeta, veliki broj mladih ljudi jako dobro zarađuje i taj sektor je trenutno najveća izvozna grana i najveći u učešću u BDP-u Srbije. Mislim da su prestigli poljoprivredu i to je jedna dramatična transformacija, jer je državna politika postavljena tako da se to stavi kao prioritet. U javnom sektoru u Srbiji svi su u poodmakloj fazi e-uprave i usluga, a kod nas ni oblaka iznad brda nema da se tako nešto postavi kao prioritet, a imamo pretpostavke, prije svega mlade i pametne ljude.

To, pretpostavljam, treba da bude politička odluka!

RADOJIČIĆ: Politika postavlja okvir. Morate imate viziju, politiku, strategiju. Biznis je direktno ili indirektno vezan za politiku, bilo tako što sklapa poslove sa javnim sektorom ili što se mora uklapati u neki okvir. Ovdje ne vidim strategiju, ne vidim viziju i ovo je najslabija SNSD-ova vlada i ne primjeti se energija. Ako samo pogledamo IT, dovoljno je pogledati sa druge strane Drine i vidjeti kakva je dramatična promjena urađena i ne treba biti puno mudar, već samo koristiti neposredna iskustva i dobre prakse.

Ima li Republika Srpska potencijal da, kako kažete, dramatično podigne IT sektor, s obzirom na to da danas praktično nemamo konkurencije u toj oblasti?

RADOJIČIĆ: Ne treba IT posmatrati za sopstvene potrebe. Mi smo malo tržište sa malim potrebama i tu se niko ne može razviti. Ali, IT kao usluga koju možete razviti i raditi za bilo koju kompaniju u svijetu jeste potencijal. Čime ćete danas ovdje zadržati mladog i pametnog čovjeka, u kojem sektoru, kojem platom? Današnja mlada generacija razmišlja drugačije, nisu spremni volontirati, čekati, stažirati itd., žele brza rješenja, status i napredovanje, a svi su danas informatički pismeni. I Pored velikog odliva mladih, vjerujem i mislim da imamo potencijal da napredujemo i ne vidim drugu komparativnu granu privrede koja nam može donijeti ekonomski prosperitet kao IT sektor. Imamo mi prirodna bogatstva, energetiku, šume, nešto poljoprivrede, ali ovo je sektor koji može biti daleko atraktivan ne posmatrajući ga sa lokalnog aspekta, već s aspekta globalne ekonomije, gdje smo mi iz različitih razloga vrlo upotrebljivi. Samo treba vidjeti kako je to urađeno u komšiluku, postaviti prioritete i podršku i dati šansu preduzetnicima, mladima i investicijama.

Pratite li političku scenu, šta mislite, generalno, o ovome što se dešava?

RADOJIČIĆ: Informišem se uglavnom na internetu, i otkako sam se prestao baviti politikom, prestao sam da pratim informativne emisije, televizijske dnevnike i slično. Bio sam u nedjelju u Verićima na Pokladama. Desetine ljudi su prišle i pitale šta se ovo dešava, na šta ovo liči i kuda ovo vodi, misleći na banjalučku političku scenu, ali i ne samo banjalučku. Tu su događanja prešla granicu zabave, dobrog ukusa i počela su da vrijeđaju zdrav razum. Ljudi pitaju može li se išta desiti ili će se ovo nastaviti ovako. Mislim da iz faze zabave ljudi ulaze u fazu zabrinutosti. U nekom periodu može biti interesantno nadmetanje, nadgornjavanje, rialiti šou itd., ali svi ti nivoi vlasti od lokalnog pa naviše imaju primarni zadatak da vode politike, postavljaju strateške pravce, a ne da proizvode šou za narod. Mislim da su ljudi već zabrinuti kakva je budućnost ako se ovako nastavi.

Vidite li naznaku da će se to raspetljati na neki način? Evo, bliže nam se izbori, očekujete li da se nešto promijeni?

RADOJIČIĆ: Na postojećoj sceni ne vidim alternativu. Vlast je generalno dosta umorna, a drugo, ko je opozicija? PDP vlada najvećim gradom u Republici Srpskoj, raspoređuje stotine miliona javnih sredstava. Oni su vlast, nisu opozicija, jer upravljaju najvećim gradom, koji je važniji od većine ministarstava. Pitanje je, dakle, ko je uopšte opozicija, da ne govorim o nekim drugim odnosima. Bojim se da većina ljudi ne vidi alternativu.

Neke ankete Vas spominju kao mogućeg kandidata. Hoćete li se vratiti u politiku?

RADOJIČIĆ: Politika mi ne nedostaje, ali se vjerovatno vraćam. Idem dalje svojim putem. Vi ste “Nezavisne novine” i nije slučajno da baš vama dajem ovaj intervju. I ja dalje mogu ići samo kao nezavisan ili samostalan, sa drugim ljudim koji su isto nezavisni, slobodno misleći i samostalno i van okvira bilo kojih političkih partija. Puno ljudi me je na zboru prije dva dana u Verićima pitalo može li se ovo promijeniti. Možemo stajati sa strane, gledati, ili se zabavljati, ili biti zabrinuti, kako ko, a možemo pokušati mijenjati stvari.

Imamo li mi ljudi koji znaju, koji su nezavisni i koji hoće?

RADOJIČIĆ: Nažalost, sve manje. Nama su iscurile odave hiljade i desetine hiljada ljudi, otišli su vani i naprosto se smanjila bilo kakva kritična masa za mnoge stvari i za univerzitete, kvalitete u ekonomiji i biznisu. Malo je neangažovanih i malo je onih koji hoće da se angažuju, između ostalog, zato što je ovakva politička scena. Ali, I dalje mislim da se nešto može napraviti.

Znači, gledamo Vas na izborima, ako sam dobro shvatio?

RADOJIČIĆ: Ja sam sistematičan, uvijek radim planski i ništa ne radim ad hok. Svaka priča ima svoje narastanje, morate prvo učestvovati u školskim ligama, malim olimpijskim igrama, opštinskim ligama itd., svaki ozbiljan sportista i svaka ozbiljna firma ima svoje faze u kojima se pokazuje i dokazuje. Pred nama je razvojni put nečega novog.

Vjerujem da Vam vjetar u leđa daju neka istraživanja, iako niste politički aktivni?

RADOJIČIĆ: Ovo je moj prvi intervju poslije više od tri godine. Nisam davao izjave, intervjue, javna obraćanja od decembra 2020. godine i zaista je specifično da me građani još pominju. Očito je to rezultat nekog minulog rada i percepcije, možda sam nekad nešto i dobro radio i ostavio iza sebe. Hvala ljudima koji imaju pozitivno pamćenje i pozitivno mišljenje, a to sam vidio i prije dva dana kada sam otišao u Veriće.

Kako gledate na sadašnju političku situaciju u gradu?

RADOJIČIĆ: Duboka polarizacija, previše politike i predstava za javnost. Ne funkcioniše gradska vlast i meni nije zabavno sve ovo što se dešava. Govorimo o tome da je to gradska vlast koja treba da oblikuje grad, strateški vodi grad i nije pitanje da danas ili sutra napravite smicalicu, već je pitanje šta će se dešavati u narednih deset godina. Mi smo, u mom gradonačelničkom mandatu, pokušali strateški planirati, a desio se samo jedan mandat, građani su izabrali drugačije. Većina nekih strateških promišljanja i projekata je prekinuta i imam osjećaj da se pažnja posvećuje dnevnim stvarima.

Hoće te li pokušati vratiti tu stratešku komponentu, odnosno hoće li građani moći glasati za Vas?

RADOJIČIĆ:  Puno je nepoznanica pred predstojeće lokalne izbore. Ima najava da će Republika Srpska sama sprovesti svoje izbore, zatim najava pokušaja nametanja izmjena Izbornog zakona BiH. Dakle, nemamo ni minimalan jasan okvir za očekivane izbore. Nemate normalna i očekivana pravila, nemate stabilan ambijent u kojem nešto možete da planirate. A svaka nova politička priča mora biti ozbiljna, strateška, treba gledati i na 2026. godinu i opšte izbore, a ne samo na lokal 2024.

Osim privatnog posla, trenutno ste angažovani i na Univerzitetu. Kako Vam se čini, kakvo obrazovanje imamo danas s obzirom na to da često čujemo kritike?

RADOJIČIĆ: Obrazovanje i zdravstvo, uz ekonomiju, su stubovi društva, barem bi trebalo da bude tako, zaslužuju daleko veću pažnju i prilagođavanje vremenu i prilikama. Sada sam vanjski saradnik na Univerzitetu i vidim veliku razliku u odnosu na period od prije 15 godina. Prva razlika je demografska, nekad u šali, nekad u zbilji kažem da je mrtva trka da li će prije nestati studenata ili profesora. Svaka generacija studenata je sve manja, a možda je i gora situacija sa nastavnim osobljem, koje nedostaje, jer je slabo plaćeno zanimanje, a nema dovoljno ili nimalo sistemskih naučno istraživačkih projekata, mogućnosti dodatne zarade što nije nebitno. Kao neko ko je angažovan na Univerzitetu dosta sam zabrinut kako će se to sve završiti, jer u jednom trenutku će se desiti da više nema studenata ili nećete imati nastavnika.

Mogu li se preokrenuti ti trendovi?

RADOJIČIĆ: To je dugoročan i sistemski posao. Za državne projekte i prioritete. Ne možete predavača na fakutletu proizvesti bez pet do sedam godina nakon završetka studija i to ima i troškove. Ne možete imati ozbiljne fakultete i univerzitete ako nemate naučno-istraživačkog rada i integracija sa svijetom. To je sistematičan, mukotrpan rad da se to preokrene.

Angažovani ste u jednoj nevladinoj organizaciji koja se bavi evropskim integracijama. Pratite li kako se stvari odvijaju na tom polju?

RADOJIČIĆ: Tako je, radi se o Forumu za evropski Balkan u Ljubljani, nevladinom forumu, u koji sam pozvan kao neko ko ima iskustvo u međunarodnim odnosima i politici i pratimo evropske integracije, i tu je više uglednih pojedinaca iz cijele regije. Ono što je ubrzalo proces kada je riječ o evropskim integracijama je rat u Ukrajini i tu nema dileme da je ponovni interes EU za Balkan izazvan ratom u Ukrajini. Nije to zato što, kako oni kažu u sovjim izvještajima, da se ostvario dramatičan napredak već zato što je došlo do nazatka u okolini i prijeti da se konflikt prelije na ove prostore.

 

Izvor: Nezavisne novine

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *