Hrvatska da odustane od Trgovske gore

Premijer Hrvatske Andrej Plenković u zvaničnoj posjeti BiH. Nakon sastanka predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije i Plenkovića ocijenjeno da su dvije milijarde evra spoljnotrgovinske razmjene najbolji pokazatelj dobre ekonomske saradnje BiH i Hrvatske.
Plenković je stavio do znanja da legitimni predstavnici Hrvata treba da budu zastupljeni u bh. institucijama. Za zaključke Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju ustavnih nadležnosti rekao je da je, možda, u pitanju manevar.
Među otvorenim pitanjima i dalje je Trgovska gora.
Izgradnja odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, u Hrvatskoj uz samu granicu sa BiH opterećuje odnose zvaničnog Zagreba i Sarajeva, prije svega, izaziva zebnju stanovništva pograničnih opština u Republici Srpskoj u dolini Une. I nakon današnjeg sastanka, pozicije obje strane ostale su udaljene.
– Moj poziv Vladi Hrvatske je da pokuša da pronađe neku drugu lokaciju, jer je isuviše nervoze i bolje je da se nađe druga lokacija nego da se napravi neko međusobno nepovjerenje – rekao je Tegeltija.
Plenković poručuje da nema opasnosti za građane.
– Na tom području koje će biti na Trgovskoj gori, uz dijalog sa BiH, a riječ je o vojnom objektu gdje nema nikoga ko živi blizu, nema nikakve opasnosti za zdravlje građana, najprije u Hrvatskoj ,jer je to na hrvatskoj teritoriji, a još manje za građane s druge strane, u BiH – tvrdi Plenković.
Plenković je poručio da zvanična politika Hrvatske prema BiH sažeta u dejtonskoj formuli – jedna država, dva entiteta, tri naroda ostaje nepromijenjena.
Ponovio je stavove Zagreba – da se kroz izmjene Izbornog zakona isprave anomalije od 2006. i prvog izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i omogući puna ravnopravnost hrvatskog naroda.
– Moramo unaprijediti položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda, moraju biti legitimno zastupljeni u institucijama BiH i zato je važan proces izmjene Izbornog zakona – istakao je Plenković.
Tegeltija je naglasio da je BiH potrebno izborno zakonodavstvu u kome će se svi narodi osjećati sigurno, jer će biti u prilici da biraju svoje legitimne predstavnike, a ne da im neko drugi bira predstavnike.
Dok staje u odbranu prava hrvatskog naroda, zacrtana u Dejtonskog sporazumu, Plenković pronalazi navodni secesionizam u zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske, koji se u potunosti pozivaju na isti Sporazum i Ustav BiH.
– Moramo vidjeti koliko je to manevar, a koliko stvarna želja. Hrvatska ne želi vidjeti bilo kakve secesionističke i separatističke težnje u BiH – istakao je hrvatski premijer.
Osim Trgovovske gore, neriješeno je pitanje vrijedne imovine u Hrvatskoj, nije ratifikovan Ugovor o granici dugoj više od 1.000 kilometara. Ipak, to nije prepreka za jako dobru robnu razmjenu dvije zemlje, realizuju se zajednički infrastrukturni projekti.
– I ono što zaista mogu još jednom da potvrdim, a što je već bio dio razgovora, je da postoji saglasnost da se gradi, poslije mnogo godina, izuzev mosta u Svilaju, novi granični prelaz koji će povezati Hrvatsku i BiH u području Brčko distrikta – naveo je Tegeltija.
Raduje da Hrvatska, prema riječima Tegeltije, neće podizati zid niti postavljati žičanu ogradu zbog ilegalnih imigranata na granici prema BiH.