Europa priprema odgovor Trumpu. Bijela kuća: Javilo nam se 50 država, žele pregovore !
EUROPSKA komisija će sljedeći tjedan donijeti protumjere kao odgovor na američke carine na uvoz aluminija i čelika, dok će odgovor na uvođenje carina na automobile i na carine od 20 posto za veliki broj proizvoda uslijediti nakon analiza i konzultacija s državama članicama.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je 2. travnja trgovinski rat cijelom planetu i najavio carine, minimalno 10 posto za sve, a za oko 60 zemalja još veće namete, koji stupaju na snagu u srijedu, 9. travnja. Europskoj uniji je odredio carine od 20 posto, a Kini 34 posto. I dalje ostaje nejasno hoće li najavljene carine ostati trajno ili su dio taktike za dobivanje ustupaka. Trump je rekao da će mu carine dati “veliku moć u pregovorima”.
“Europska unija je spremna braniti svoje interese proporcionalnim protumjerama ako bude potrebno”, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u telefonskom razgovoru s britanskim premijerom Keirom Starmerom.
Tijekom poziva ponovno je potvrdila predanost Bruxellesa uključivanju u pregovore sa SAD-om, ali i izrazila svoju “duboku zabrinutost” zbog Trumpovih carina.
Starmer je također obavio razgovore s njemačkim kancelarom u odlasku Olafom Scholzom i vjerojatno budućim kancelarom Friedrichom Merzom.
Bivši američki ministar financija Larry Summers kaže kako je viša inflacija “gotovo neizbježna” pod novim trgovinskim poretkom Donalda Trumpa.
“Ovo je najveća samonanesena rana koju smo ikada zadali vlastitom gospodarstvu,” rekao je za ABC News.
Procjenjuje da će gubitak za američko gospodarstvo uslijed carina biti usporediv s udvostručenjem cijena nafte, dodajući: “Nikada prije nismo vidjeli nešto ovakvo.”
Summers kaže: “Ne postoji nitko tko ne radi za predsjednika, a da misli da je ovo dobra ideja.”
Američka ministrica poljoprivrede Brooke Rollins za CNN je izjavila kako se “tržišta prilagođavaju” carinama koje je uveo američki predsjednik Donald Trump.
Njezine izjave dolaze nakon oštrog pada u petak, kada su sva tri glavna američka burzovna indeksa pala više od 5%, što je označilo najgori tjedan za američko tržište dionica od 2020. godine.
“Znali smo da će biti nesigurnosti,” rekla je. “Tržišta se uvijek prilagođavaju kad imate snažnog vođu koji razmišlja dugoročno.”
Rollins je dodala: “Imamo 50 zemalja koje neprestano zovu Bijelu kuću.” “Trenutno smo tek dva radna dana u ovom novom američkom poretku, tako da mislim da nas još puno toga čeka.”
Nove carine Donalda Trumpa primjenjuju se na gotovo sve zemlje svijeta. Ali ne i na Rusiju. Rusija to vidi kao “važan signal” prema poboljšanju odnosa sa SAD-om, piše BBC.
Međutim, ravnatelj Nacionalnog gospodarskog vijeća Kevin Hassett za ABC News kaže kako “nije bilo primjereno” uvesti nove carine Rusiji dok traju pregovori o ratu u Ukrajini.
Također je nagovijestio da Bijela kuća nije isključila mogućnost uvođenja carina Rusiji u nekom kasnijem trenutku. “Mislim da je predsjednik odlučio da ne miješa ta dva pitanja,” rekao je Hassett. “To ne znači da će Rusija, s vremenom, biti tretirana bitno drugačije od ostalih zemalja.”
Ministar financija Scott Bessent kaže da ne vidi “nikakav razlog” za očekivanje recesije kao posljedicu Trumpovih carina.
“Mislim da smo iz broja zaposlenih u petak, koji je bio znatno iznad očekivanja, mogli vidjeti da idemo naprijed,” rekao je u emisiji Meet the Press na NBC-u.
Bessent također umanjuje značaj nedavnog pada burze nakon objave o carinama, nazivajući to “kratkoročnom” reakcijom.
“Ovo je proces prilagodbe,” kaže on. “Vidjeli smo to i s predsjednikom Reaganom, kada je obuzdao veliku inflaciju i kada smo prebrodili Carterovu stagnaciju – tada je bilo određenih potresa, ali on je ostao na kursu, i mi ćemo ostati na kursu.”
Više od 50 zemalja obratilo se Bijeloj kući kako bi započele trgovinske pregovore nakon što je Trump najavio uvođenje carina, prema riječima ravnatelja Nacionalnog gospodarskog vijeća Bijele kuće.
“To čine jer shvaćaju da one snose velik dio tereta tih carina,” rekao je Kevin Hassett za ABC News.
Hassett navodi kako bi moglo doći do “određenog povećanja cijena” zbog novih carina, ali ne vjeruje da će to predstavljati “veliko opterećenje” za američke potrošače.
Također je izjavio da Trumpova objava nije dio plana za vršenje pritiska na američku središnju banku da smanji kamatne stope izazivanjem potresa na tržištu.
To dolazi nakon što je Trump ranije ovog tjedna izjavio da bi sada bilo “savršeno vrijeme” za središnju banku da smanji kamate.
“On ne pokušava srušiti tržište, već pokušava ispuniti obećanja američkim radnicima,” kaže Hassett.
Vijetnamski čelnik To Lam zatražio je od predsjednika Donalda Trumpa da odgodi uvođenje novih carina na vijetnamski izvoz u SAD za “najmanje 45 dana”, prema pismu u koje su uvid imali AFP i New York Times.
Trump je uveo carinu od 46% na vijetnamsku robu koja ulazi u SAD – što je šesta najviša stopa objavljena u srijedu.
U pismu To Lam poziva Trumpa da imenuje predstavnika koji bi radio s vijetnamskim potpredsjednikom vlade Ho Duc Phocom na rješavanju ovog pitanja.
Također navodi da se nada osobnom susretu s Trumpom u Washingtonu krajem svibnja.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu putuje u Washington kako bi se sastao s Donaldom Trumpom na razgovorima o carinama i drugim temama.
Netanyahu je novinarima prilikom ukrcaja na avion rekao da je on “prvi međunarodni čelnik koji se sastaje s Trumpom” otkako su uvedene nove carine.
Dodao je da to pokazuje njihovu osobnu povezanost i povezanost između njihovih zemalja koja je u ovom trenutku iznimno važna.
Britanski premijer Keir Starmer poručio je da je spreman koristiti industrijsku politiku kako bi zaštitio britansko gospodarstvo od oluje koju donosi val carina aktualnog američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Trumpova carina od 10 posto na većinu uvoza u SAD stupila je na snagu jučer, dok će veće stope za zemlje označene kao “najgori prekršitelji” krenuti 9. travnja.
Evo kako su druge zemlje odgovorile:
Kanada: Premijer Mark Carney najavio je “odgovor s ciljem i snagom”. Kanada će uvesti carine od 25 posto na sve američke automobile koji ne ispunjavaju uvjete novog sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma.
Kina: Nakon što je pogođena ukupnom carinom od 54 posto, Peking najavljuje dodatnu carinu od 34 posto na američke proizvode od 10. travnja.
Pregovori i financijska pomoć
Vijetnam: Trump je u petak rekao da je imao “vrlo produktivan razgovor” s To Lamom, čelnikom Komunističke partije Vijetnama. SAD planira uvesti 46-postotne carine na vijetnamski uvoz od 9. travnja.
Izrael: Premijer Benjamin Netanyahu u ponedjeljak dolazi u Bijelu kuću na sastanak s Trumpom.
Tajvan: Vlada je najavila paket pomoći vrijedan 88 milijardi tajvanskih dolara (2.67 milijardi američkih dolara) za tvrtke pogođene carinama od 32 posto.
Španjolska: Ponudit će 14.1 milijardu eura pomoći i zajmova za pogođeni gospodarski sektor.
Nakon što je Trump uveo carine za više od 180 zemalja, ali ne i za Rusiju, prokremaljski list Izvestija taj je potez protumačio kao “važan signal neke vrste normalizacije odnosa s Amerikom”.
To nije prvi znak zbližavanja, piše BBC.
Otkako se Donald Trump vratio u Bijelu kuću, jasno je dao do znanja da želi popraviti američko-ruske odnose. Održani su telefonski razgovori između Trumpa i Putina te visoki pregovori dviju država, kako o Ukrajini tako i o diplomatskim odnosima između Moskve i Washingtona.
Mogućnosti i prepreke u odnosima
Govori se i o mogućoj ekonomskoj suradnji između SAD-a i Rusije.
No, posljednjih dana iz Bijele kuće stižu drugačiji tonovi – prema izvješćima, Trump je sve nestrpljiviji i sumnja na to da Rusija odugovlači s okončanjem rata u Ukrajini.
Iran je među zemljama na koje se odnosi nova američka carina od 10 posto koju je uvela administracija Donalda Trumpa.
No, zbog ionako ograničene trgovine između SAD-a i Irana očekuje se da će učinak tih mjera biti minimalan.
Trgovinska razmjena između dviju zemalja drastično je pala nakon iranske revolucije 1979. godine. U 2024. godini ukupna trgovina procijenjena je na svega 100 milijuna dolara (oko 78 milijuna funti).
Izvoz iz Irana, uglavnom specijalizirani prehrambeni proizvodi, jedva je premašio 170.000 dolara, dok su američki proizvodi, među kojima dominiraju lijekovi i poljoprivredni proizvodi, činili oko 94 milijuna dolara izvoza.
Učinak globalnih trgovinskih tenzija
Još uvijek nije poznato hoće li zemlje koje uvoze naftu i gorivo iz SAD-a uzvratiti vlastitim carinama. No, s obzirom na dugogodišnje sankcije koje pogađaju iranski izvoz nafte, Teheran teško da će imati koristi.
Ironično, upravo izolacija mogla bi Iran djelomično zaštititi od šokova – iako ga istovremeno sprječava u otvaranju prema novim prilikama.
Indonezijska vlada objavila je da neće uvoditi protumjere na carine koje je najavio Donald Trump, nakon što je aktualni predsjednik SAD-a u srijedu uveo dodatnu carinu od 32 posto na indonezijski izvoz u SAD.
U službenom priopćenju ministar za ekonomska pitanja Airlangga Hartarto poručio je da će Jakarta tražiti rješenje kroz pregovore.
Ova odluka dolazi nakon što su neke zemlje, poput Ujedinjenog Kraljevstva, također odustale od carina prema SAD-u.
S druge strane, neke države koje su posebno pogođene Trumpovim carinama, poput Kine, već su najavile protuudare.
izvor : večernjilist.hr
