EU se radikalno mijenja: “Prijeti nam trenutak Franca Ferdinanda” !

Suočena s provokacijama Vladimira Putina i sve neizvjesnijim stavom Donalda Trumpa, Evropska unija prolazi kroz radikalnu transformaciju. Ovosedmični samit lidera EU-a u srijedu ponudiće dosad najjasniji dokaz da blok kakav smo poznavali više ne postoji, piše Politico.

Atmosfera uoči okupljanja u Kopenhagenu teško može biti napetija. Ne samo da su ruski borbeni avioni nedavno ušli u vazdušni prostor NATO-a, što je navelo i Trampa i čelnike EU-a da javno podrže njihovo obaranje, već je i sam aerodrom u danskoj prijestolnici prošle sedmice bio paralizovan zbog misterioznih dronova, što je Danska opisala kao “hibridni napad”.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lejen, bivša njemačka ministrica odbrane, insistira na raspravi bez presedana o vojnim sposobnostima EU-a, što je daleko od tradicionalnog fokusa bloka na trgovinu i ekonomiju. Među opcijama koje se razmatraju su stvaranje “zida od dronova” za detekciju i obaranje bespilotnih letjelica te projekti za brzo presretanje aviona koji povrijede evropski vazdušni prostor.

“Podizanje borbenih aviona je posao NATO-a”

“Podizanje borbenih aviona je posao NATO-a”, izjavio je visoki zvaničnik EU. “Posao EU je biti spreman za situacije u kojima moramo odgovoriti – poboljšati našu pripravnost i imati alate za reagovanje na prijetnje kada je to potrebno, jačajući zajedničke instrumente i sposobnosti suočeni sa zajedničkom prijetnjom.”

Ovo je prvi sastanak 27 lidera EU-a od juna. Tri mjeseca koja su uslijedila donijela su kratkotrajan optimizam nakon sastanka Trampa i Putina na Aljasci, no ubrzo su se vratili zveckanju oružjem i još opasnijem ponašanju. S novim samitom u Briselu planiranim za kraj oktobra, blok želi donijeti stvarne odluke o jačanju evropske odbrane i slanju novca Ukrajini.

Priznavanje rizika koji predstavlja Moskva lakši je dio posla. Kako na njega odgovoriti unutar EU-a, koji je ispunjen suprotstavljenim prioritetima, sasvim je drugo pitanje. Ipak, oko jednog se načela svi slažu: ne činiti ništa što bi povećalo vjerovatnoć sveopšteg rata.

“Izazovi za evropske lidere u Kopenhagenu su pronaći ravnotežu odvraćanja s ruskim vodstvom koje sve više traži rizik, a koja omogućuje efikasno upravljanje takvim incidentima, prije nego što eskaliraju u krizu ili potencijalno u sukob”, rekao je Rafael Loss, stručnjak za odbrambenu politiku iz Evropskog vijeća za vanjske odnose. “To je vrlo teško kada američki predsjednik, najveći saveznik u NATO savezu, kaže ‘slobodno ih [ruske avione] oborite, ali hoću li vam čuvati leđa, ne znam’.”

Ova opasnija faza evropske politike prepuna je potencijalnih katastrofa, piše Politico. Vladini zvaničnici privatno izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti “trenutka Franca Ferdinanda”, gdje bi iznenadna eskalacija mogla uvući kontinent u sukob, slično kao što je atentat na nadvojvodu 1914. pokrenuo Prvi svjetski rat.

Poljska je prošle nedjelje podigla borbene avione i privremeno zatvorila dio svog vazdušnog prostora nakon ruskog napada na Ukrajinu, za koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je trajao više od 12 sati. Pozivajući Evropu da ojača odbranu, Zelenski je upozorio da Kremlj ima ciljeve i izvan Ukrajine.

“Putin neće čekati da završi svoj rat u Ukrajini – otvoriće neki drugi smjer”, rekao je Zelenski. “Niko ne zna gdje.”

Pitanje finansiranja obrane

Dok oko temelja odbrane postoji opšti konsenzus – čak i u politički podijeljenoj Evropi – pitanje kako sve to platiti suprotstavlja lidere jedne protiv drugih. Transformacija EU u efikasnu globalnu silu košta, a prijestonice se ne slažu oko toga koliko treba potrošiti, a kamoli na šta.

Vojni lideri tvrde da se Evropa već nalazi u ratu niskog intenziteta s Rusijom. Istorijski gledano, kažu, ratovi su se dobijali javnim dugom, a sam signal da je EU spremna trošiti može biti dio strategije odvraćanja. Međutim, davanje većeg budžeta EU-u rijetko je bilo popularno, a još manje sada kada su mnogi nacionalni lideri došli na vlast s antievropskom retorikom.

Iako su čak i zemlje sklone Kremlju, poput Mađarske i Slovačke, pozdravile dodatni novac za oružje i opremu kao poticaj svojim privredama, druge poput Španije umanjuju rizik od rata kako bi zaštitile svoje ionako opterećene budžete. Nizozemska, Švedska i Njemačka dosljedno izražavaju zabrinutost zbog dodatnog zaduživanja za vojno naoružavanje i pomoć Ukrajini.

Ipak, ništa ne potiče na razmišljanje kao prijetnja invazijom. Diplomate se nadaju da će rastuće prijetnje pomoći u donošenju odluka koje su se prije izbjegavale. “To je teška ravnoteža jer ne želite prestrašiti ljude, ali želite da čelnici budu dovoljno svjesni rizika da ih shvate ozbiljno”, rekao je jedan diplomat uključen u rasprave.

Plan za izolaciju Orbána

Vrijeme nije na strani EU. Ukrajina se sljedeće godine suočava s budžetskim deficitom od oko 23 milijarde dolara, što vladama daje samo nekoliko mjeseci da osiguraju značajnu finansijsku podršku ratnim naporima Kijeva. Von der Lejen vjeruje da je pronašla rješenje u obliku “reparacijskog zajma” od 140 milijardi evra, finansiranog zamrznutim ruskim novcem.

Mađarski premijer Viktor Orbán stoji na putu tom planu, ali Komisija smatra da je pronašla pravno rješenje kako bi Mađarsku isključila iz procesa odlučivanja. Lideri će o planu raspravljati u srijedu, a formalnu odluku nadaju se donijeti na samitu krajem oktobra. “Cilj [u Kopenhagenu] je prikupiti dovoljnu podršku drugih zemalja kako bi se izolirao Orbán”, rekao je jedan diplomat EU-a. “Nalazimo se u sivoj zoni.”

Samit u Kopenhagenu još je jedan korak u novom poglavlju Evropske unije. No, ono što se nije promijenilo jest da se blok i dalje bori s preuzimanjem inicijative, a njegove se opcije čine ograničenima.

“Mislim da nema interesa za sukobljavanje s Vladimirom Putinom, ulazak u bilo kakav oružani sukob radi odbrane ‘socijalističkih Evropljana'”, rekao je Max Bergmann iz Centra za strateške i međunarodne studije. Nakon što je već nametnula teške sankcije, Evropa nema očitog “čarobni metak” koji bi mogla iskoristiti.

izvor : banjaluka.net