DRENJIJADA KOD MORAČA

DRENJA – SIMBOL ZDRAVLJA I VESELJA

Kad namjerniku ili dragom gostu žele dobrodošlicu, počaste ga drenjom uz čuvenu izreku „budi zdrv kao dren!“

Kad se spomene grad Drvar, osim bogate istorije, mnogima je prva asocijacija rakija drenja koja je postala istinski brend tog kraja. Iako dren raste u još nekim mjestima, samo su se Drvarčani dosjetili da osim džemova i sokova, proizvedu i rakiju. I baš taj napitak ih je proslavio čak i do Amerike, kažu Drvarčani i dodaju da gdje god imaju svoje rodbine i prijatelja, tu pošalju i koju litru drenje da osvjetljaju obraz.

Svake jeseni kad kotlovi stignu u sela, od svih rakija, najljepše zamiriše drenja, a ljudi u ovom kraju već preko 200 godina njeguju svoju tadiciju pravljenja baš ove rakije. O tome se svake godine sve više priča i piše, posebno od kad se organizuje i Drenjijada-manifestacija koja je posvećena upravo promociji prizvoda od drenjine, a posebno rakije drenje za koju inače posjetioci najviše pitaju i žele da je probaju.

Kako kažu domaćini, to je jaka rakija, a pitka i ima miris drena od kojeg se i pravi. Ako je čista i „po propisu“, teško da će gosti koji bar jednom probaju drenju, zaboraviti ukus tog napitka. Potražnje ima uvijek i više nego što se proizvede i malo kome da pretekne koja litra, jer drenju nije lako proizvesti kao druge rakije poput šljive ili kruške.

Kako izgleda branje drenjina i kako se mogu dobiti dragocjene kapljice saznajemo od Morača koji žive u Vrtoču kraj Unca. Kao i svake godine, tako i ove u kućama Morača samo se prepričava kakva je drenja ove godine i koliko litara je ko dobio.

Ova čudna i samonikla biljka, raste skrivena u obalama, na međama, strminama, a često i na ničijoj zemlji i zato je nije lako sabrati. Plodovi su maleni, pa i to usporava potkupljanje. Kako kažu Drvarčani, nekad im se čini da se drenjina skriva od stoke i ljudi, pa bježi u okrajke i nepristupače strmine. Različita je po boji i ukusu, od bijele, crvene i malinkaste, a tako i kod okusa od kiselkastog, pa do med slatkog. Svaka porodica zna za svoja skrivena stabla, koja se otkrivaju svojim žutim cvijetom još u mjesecu februaru prkoseći mrazevima. Svo drveće „šuti“, samo ona prva požuri da se otkrije ka proljetnom Suncu. Stablo joj je nisko i žilavo, a list žari kao kopriva. I njeno sazrevanje je tajnovito, svako stablo kao da ima svoj kalendar, te između zelenih listova od avgusta proviruju crveni plodovi, pa joj se čovijek i tu mora pokoriti i obilaziti je u nekoliko navrata.Trud i naporan rad onih koji je beru tu ne prestaje, što svjedoče Boja, Žarko, Boro, Veljko, Vera, Drago, Nada i Slavka, svi iz Morača, koji se udruže iz nekoliko kuća, pa zajedno svaki dan sabiraju i prebiraju drenjne.

Nakon što su odležale u kacama i pustile sok, na red dolazi i onaj drugi dio posla, a to je  pečenje i pravaljenje rakije. Uz rakijski kotao, koji se zapuši krajem oktobra i početkom novmbra i na kojem se ispeče na hiljde litara rakije, pričaju se priče o čudesnoj biljci. Po tradiciji stariji pričaju  mlađim naraštajima koje su to tajne koje trebaju naučiti kako bi i oni jednog dana umjeli napraviti dobru drenju.

– Drenjina je gospođa među biljkama, ne zahtijeva rezanje, prskanje, ali zato daje plod samo kad ona hoće. Pod drenjinu se dolazi i po nekoliko puta u potkupljanje ploda, a onda jedna sama padne i pogodi vas u glavu, podsećajući da još jednom treba doći, kaže djed Drago Morača, koji od detinjstva sabira drenjinu i peče drenju. On još dodaje da mu je želja da tu tradiciju nastave i njegovi unuci Bojan, David i Đorđe.

 

drenjijada drvarKako navodi djed Drago, dobru rakiju nije lako ispeći, ta tajna se usavršava godinama, a i drenjine moraju biti zdrave i lijepe. – Drenjina nikad ne izda, jer i kad nijedna voćka ne rodi, ona se otme od surove godine da bi dala radost ljudima, priča Drago. Tu priču potvđuju Veljko i Boro dok  nadgledaju vatru i iščekuju da u lonac iz kotlovske cijevi procure prve kapi. Kako pričaju Morače, njima su njihovi stari pripovijedali da samo jednom u 100 ili 50 godina drenjina nije bila rodila. Morače rakiju peku već preko stotinjak godina, a znanje su nasledili od svojih djedova, pa kažu tradicija se sa ponosom čuva, a dok god ima sinova i živih na ognjištima, tako će i nastaviti. Ove godine drenjine nisu baš rodile kao to inače biva, ali se sabralo sve što je bilo. Inače, kad drenjine dobro rode, zna se desiti da se se oko kotla provede i po nekoliko dana i noći.

 

Čim se lonac napunio, usledilo je i gradiranje. – Dravačani vole jaku rakiju, jer su inače i jaki ljudi u tom planinskom području, kaže Veljko Morača, na što glavom klimaju i smješkaju se i ostali u Moračama. – Mora imati lijep miris, prvi okus blag, a tek onda da se u želucu osjeti slast i jačina, poručuju Boja i Vera koje svako jutro popiju po čašicu drenje za cirkulaciju i zdravlje. Svako slavlje se obilježava uz drenju i kako kažu nema te trpeze, a da se drenja ne popije i da se sa njom ne nazdravi i rođenju i vjenčanju.

– Kad namjerniku ili dragom gostu žele dobrodošlicu, počaste ga drenjom i kažu onu čuvenu „budi zdrv kao dren“, dodaje Žarko koji loži vatru i pazi da kom ne prigori, jer se cijeli trud tek sabira kad se u pleteneke saliju dragocjene kapi. Svaka tura se dobro isproba, od najstarijih i najiskusnijih usta, pa do najmlađih članova, jer kažu valja se i djeci dati da „umoče prste u drenju“.

– Ako se stari i mladi slože, da je rakija dobra i lijepa, onda se veselo nazdravalja, a i ako se popije i cijela litra, nema straha od glavobolje, jer je to jedina rakija koja ne donosi glvobolju, poručuju Morače.

– Svako jutro po jedna čašica drenje, prije doručka i ručka otvara apetit i čuva zdravlje. Dobra je za stomak, a i kao obloga na bolne noge i ruke pune reume, kaže baka Slavka.

Čak i doktori vole kad im se pokloni koja flaša drenje ili slatko od drenjina, pa Drvarčani kažu da su veoma ponosni što su baš oni uveli dren u ishranu i otkrili sve njegove blagodeti za zdravlje. A onima koji žele probati drenju, poručuju da  je jedino prava ona koja se baš tu kupi.

Novosti plus

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *