Dogovor Trampa i Sija zabrinuo Evropu !

Novo američko-kinesko popuštanje napetosti daje evropskim liderima predah za osmišljavanje strategije o trgovini, sirovinama i ratu u Ukrajini, no zatopljenje odnosa između dviju velesila prijeti guranjem evropskih interesa u drugi plan.

Američki predsjednik Donald Trump i njegov kineski kolega Si Đinping dogovorili su u četvrtak u Južnoj Koreji značajnu deeskalaciju trgovinskog spora, privremeno obustavivši na 12 mjeseci kontrolu izvoza magneti na bazi rijetkih zemalja i drugih ključnih sirovina. Iako je ovaj potez dobra vijest za evropske kompanije koje su se našle usred vatre, druga sporna pitanja u odnosima Evrope i Kine bit će puno teže riješiti, piše POLITICO.

Brisel, pod pritiskom Trampa i u potrazi za vlastitim strateškim interesima, bezuspješno pokušava odvratiti Peking od podrške Rusiji u ratu protiv Ukrajine. Istovremeno, EU čini sve kako bi smanjila napetosti u dugogodišnjem trgovinskom sukobu s Kinom, koji se nedavno zaoštrio uvođenjem ograničenja na izvoz ključnih sirovina i mikročipova. Obje mjere imale su trenutačan negativan utjecaj na evropsku industriju, posebno na proizvođače automobila koji su se i prije suočavali s poteškoćama.

Strah od trajne štete potaknuo je EU na pomirljiviji stav, naglašavajući dijalog umjesto kaznenih mjera. Međutim, kineski zvaničnici frustrirani su sporim tempom pregovora s EU, zbog čega je Peking Evropu stavio niže na listu prioriteta. “EU je u najboljem slučaju sekundarna, možda tercijarna ili uopće nije uzeta u obzir ni za Washington ni za Peking u ovim pregovorima”, rekao je Jeremy Chan, viši analitičar u Eurasia Group.

Rat u Ukrajini i kineska uloga

Glavni politički prioritet za EU je okončanje rata u Ukrajini – nešto što je Trump tokom kampanje obećao učiniti unutar prva 24 sata svog mandata. Gotovo godinu dana nakon početka njegovog mandata, borbe se nastavljaju, a Kina podupire rusku privredu kroz ulaganja i kupnju nafte.

Na poticaj Bijele kuće, EU je u posljednja dva kruga sankcija protiv Rusije uključila i kineske banke te rafinerije, tvrdeći da su pomagale Moskvi u izbjegavanju sankcija. To je izazvalo bijesnu reakciju kineskih zvaničnika, uključujući premijera Li Qianga, koji je sankcije nazvao “neprihvatljivima” tokom sastanka s predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Costom u Aziji ove sedmice, prema jednom zvaničniku EU.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lejen i visoka predstavnica za vanjske poslove Kaja Kallas otvoreno su prozvale Peking zbog podrške Moskvi. Von der Lejen je još u julu izjavila da to ima “direktan i opasan uticaj na evropsku bezbjednost”.

Ukrajina se nadala da će Tramp izvršiti pritisak na Peking da prestane kupovati rusku naftu, no američki predsjednik je novinarima u avionu Air Force One rekao da to pitanje nije bilo na stolu. Ipak, istaknuo je da je rat u Ukrajini “vrlo snažno spomenut” te da se obje strane nadaju pronalasku rješenja. “On će nam pomoći i radit ćemo zajedno na Ukrajini”, rekao je Tramp, misleći na kineskog predsjednika.

Evropska industrija kao talac

Iako kineske izvozne kontrole nisu bile direktno usmjerene na EU, kompanije unutar bloka suočile su se s dugim kašnjenjima i naglim rastom cijena zbog nestašice sirovina i magneta. Kina osigurava čak 98 posto trajnih magneta rijetkih zemalja potrebnih Evropskoj uniji.

Ova geopolitička bura natjerala je Evropsku komisiju da ubrza rad na osiguravanju vlastitih zaliha magneta i pokrene plan za diversifikaciju evropskog opskrbnog lanca do kraja godine. No, EU je već bila u sličnoj situaciji. Prije samo dvije godine donijela je Zakon o kritičnim sirovinama kako bi riješila upravo taj problem, ali potpisani sporazumi nisu rezultirali konkretnim proizvodima. Najnoviji plan bogat je idejama, ali siromašan detaljima.

Jednogodišnja stanka u kontroli izvoza, dogovorena između Trampa i Sija, daje EU vremena da taj plan provede u djelo i iskoristi druge saveze, uključujući napore na samitu G7 s Kanadom, Ujedinjenim Kraljevstvom, Italijom, Francuskom i Njemačkom. Međutim, za kompanije koje traže jasnoću, ključni problem je što nijedan od sporazuma između Trampa i Sija nije obvezujući.

“Dok god ne vidimo nikakve detalje razrađene i stavljene na papir, ostavlja se puno prostora objema stranama za povlačenje i primjenu raznih drugih uslova, tako da ne mislim da je ovo zaista riješeno”, rekao je Alexander Gabuev, direktor Carnegie Russia Eurasia Centra.

Podjele i bezbjednosna pitanja

U Ujedinjenom Kraljevstvu očekuje se porast pritiska na vladu da iskoristi privremeno američko primirje kako bi smanjila rizike koji dolaze iz Kine. Britanski premijer Keir Starmer dosad nije uspio riješiti napetosti između onih u parlamentu koji zagovaraju oštriji stav prema Pekingu i onih koji se zalažu za bliže odnose radi poticanja ulaganja.

Unutar EU, podjele među državama članicama o tome kako se suprotstaviti kineskoj moći čine jedinstven stav o trgovini malo vjerovatnim. To je postalo očito kada je Brisel uveo carine na električna vozila proizvedena u Kini. Proizvođači automobila strahuju da će kineski brendovi preplaviti evropsko tržište, što bi dovelo do oštrog cjenovnog rata. Ipak, glasanje o carinama otkrilo je koliko je svaka članica ekonomski izložena Kini, a Njemačka je u posljednji trenutak zatražila da se carine zaustave.

Nizozemska je najnovija članica EU u sukobu s Kinom nakon što su vlasti preuzele kontrolu nad proizvođačem čipova Nexperia. Peking je uzvratio kontrolom izvoza Nexperijinih čipova proizvedenih u Kini, a nestašica bi mogla zaustaviti proizvodne linije diljem Evrope za manje od sedmicu dana, pokazujući koliko je kontinent postao ovisan o Kini.

Evropa traži svoje mjesto

Tramp je svoj boravak u Aziji od početka predstavio kao samit “G2”, potičući strahove da bi bilo kakav dogovor mogao marginalizovati druge zemlje. Postoji bojazan da bi “britanski i evropski trgovinski prioriteti mogli biti zanemareni ili razmijenjeni bez konzultacija”, rekao je David Taylor, direktor u organizaciji Asia House.

Osjećajući slabljenje utjecaja u novoj Tramp-Si romansi, EU nastoji ojačati svoje trgovinske veze na drugim stranama. Povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič putuje u Australiju krajem novembra kako bi predsjedao inauguracijskim dijalogom između EU i 12 članica Transpacifičkog partnerstva, potvrdila su dva diplomata za POLITICO. Cilj je produbiti ekonomske i političke veze sa zemljama koje žele očuvati postojeća globalna trgovinska pravila.

Brisel će imati priliku za to i u petak, kada ugošćuje visoku delegaciju kineskih zvaničnika. Stručnjaci upozoravaju da će Evropa morati održavati pritisak na Peking kako bi ostvarila napredak po pitanju svojih prioriteta. “Evropa ne može jednostavno čekati da vidi što će se dogoditi u razgovorima između Sjedinjenih Država i Kine”, rekao je Ignacio Garcia Bercero, bivši direktor u odjelu za trgovinu Komisije. “Mora razviti vlastiti kanal dijaloga s Kinom.”