CNN: Rubio je u Minhenu zaprijetio Evropi !
Američki državni sekretar Marko Rubio uputio je Evropi oštru poruku na Bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu, pozvavši dugogodišnje saveznike na korjenitu promjenu vrijednosti ili u protivnom rizikuju da budu ostavljeni po strani.
Iako je njegov govor bio umotan u prividnu toplinu i reference na zajedničku istoriju, ispod površine se krila jasna ucjena koja odražava novu strategiju nacionalne bezbjednosti Sjedinjenih Država, piše CNN.
Oštra poruka u prijateljskom tonu
Gromoglasan aplauz koji je Rubio dobio kada je rekao da su SAD “dijete” Evrope i da će njihove sudbine uvijek biti povezane prikrio je njegovu pravu političku poruku. Bio je to aplauz olakšanja evropske publike koja se pripremala za napad sličan onome koji je prošle godine izveo Džej-Di Vens.
Međutim, Vensove optužbe s prošlogodišnje konferencije – da Evropa guši slobodu govora, demokraciju i da se suočava s civilizacijskim padom – sada su ugrađene u američku strategiju.
Sjedinjene Države su se spremne “obnoviti”, ali samo u skladu sa svojim vrijednostima, rekao je Rubio, neumorno se pozivajući na istorijske veze Amerike s kontinentom.
Te vrijednosti, kako je naveo, uključuju prihvatanje hrišćanstva i zajedničke kulturne baštine, zatvaranje granica i napuštanje politike borbe protiv klimatskih promjena. SAD žele vidjeti reformisanu Evropu, poručio je saveznicima, i to ne samo u pogledu odbrambenih budžeta, već korjenitu promjenu u sistemu vrijednosti kontinenta.
Iako je ustvrdio da Evropa i SAD “pripadaju jedni drugima”, poruka je bila jasna: promijenite se ili ćete biti ostavljeni. Time je Rubio evropskim čelnicima liberalne struje poručio da je cijeli njihov svjetonazor pogrešan, ponavljajući riječi krajnje desnih populističkih protivnika koji bi ih mogli smijeniti na predstojećim izborima.
Sudar svjetonazora
Govor najvišeg američkog diplomata nije ostavio prostora za argumente ključnih saveznika iznesene na istoj pozornici. Dan ranije, njemački kancelar Fridrih Merc rekao je da kulturni ratovi pokreta MAGA nisu ratovi koje Evropa treba voditi. Francuski predsjednik Emanuel Makron izjednačio je teritorijalni suverenitet s pravom Francuza da sami nadziru dezinformacije i vlastitu demokratiju.
Dva sata nakon Rubija, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski strastveno je prikazao hitnu nevolju svoje zemlje, ključnu bezbjednosnu krizu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Njegov četvrti nastup na konferenciji bio je zapanjujući podsjetnik na bezgraničnu sposobnost Ukrajine da preživi i prilagodi se ruskoj brutalnosti te je iznio najsnažniji argument za evropsku vlastitu odbrambenu strategiju.
Zelenski unio dašak stvarnosti
Zelenski je podsjetio publiku da je svaka elektrana u Ukrajini pogođena te da je, prema ukrajinskim podacima, svaki kilometar koji je Rusija zauzela koštao 156 života. Govorio je na engleskom, tonom koji je sugerisao da ga manje brine hoće li uznemiriti američkog predsjednika Donalda Trampa.
Požalio se na duh mirovnog procesa koji vrši pritisak na Ukrajinu – žrtvu četvorogodišnje invazije – da čini ustupke, umjesto na Rusiju. Takođe je ismijao ono što je Moskva nazvala “duhom Enkoridža” – izraz osmišljen da sugeriše da su Putin i Trsmp sklopili tajni dogovor kada su se sastali na Aljasci prošle godine.
Dok je Zelenski govorio, iza njega su prikazivani snimci nove ukrajinske tehnologije koja uništava ruske bespilotne letjelice, unoseći dašak surove stvarnosti u političko teoretiziranje u dvorani. Njegov je nastup naglasio Rubijevu poentu: Evropa se mora sabrati. Ipak, njegova bi publika vjerovatno radije preslikala energiju i odlučnost Ukrajine, a ne Mađarske.
Evropa bez snage i novca
Sve u svemu, pozitivan prijem Rubijevog govora među evropskim čelnicima odražavao je koliko je transatlantski odnos teško oštećen prošlogodišnjim previranjima oko Ukrajine i višemjesečnim sukobom oko Grenlanda. Danska teritorija nije spomenuta u govoru, budući da pregovori o njenoj sudbini sporo napreduju. Možda je izostanak krize koja je sedmicama ranije zamalo razorila savez bio dovoljan dar.
Rubio je Ukrajinu spomenuo samo jednom, tokom odgovaranja na pitanja, kada je dao naslutiti da Trampova administracija još uvijek ne zna želi li Rusija zaista da sklopi mir. Time je protivrječio svom šefu, predsjedniku Trampu, koji je tvrdio da Putin želi dogovor i da bi Zelenski trebalo da popusti.
Evropa koja se predstavila u Minhenu nije ulijevala povjerenje. Činilo se da joj nedostaje novca za ostvarenje vlastitih ambicija te da je pritisnuta unutrašnjim političkim skandalima i vođstvima kojima se bliži kraj. Svake godine u Minhenu se čuju evropska obećanja da će učiniti više, ali uprkos najavama povećanja izdataka za odbranu, promjene izostaju.
Neizvjesna budućnost
Na konferenciji sljedeće godine, britanski premijer Kir Starmer možda više neće biti na dužnosti, Makronovu Francusku očekuju predsjednički izbori, a Tramp će se morati suočiti s izborima na sredini mandata. Bez obzira na ishod, transatlantske svađe će vjerovatno zaokupiti svu pažnju.
Ukrajina se može samo nadati da će do tada doći do održivog mira, ali vjerovatnije je da će se morati boriti da se njen glas čuje usred još jedne epizode kompleksnog i sve napetijeg odnosa Evrope i Amerike, prenosi Index.
izvor : banjaluka.net
