Budžetom za narednu godinu planiran nešto niži rast BDP-a

Budžetom za narednu godinu planiran je nešto niži rast BDP-a u odnosu na ovogodišnji.

Dok u Ministarstvu finansija tvrde da će rast biti veći i da su ova predviđanja rezultat zahtjeva Svjetske banke i MMF-a, pojedini ekonomisti ne misle tako.

Projekcije su, kažu, realne.

Povećanje prihoda od poreza na doprinose i dobit, spoljnotrgovinska razmjena…samo su neki od rezultata po kojima se može biti zadovoljno ovogodišnjom privrednom aktivnošću.

Kada se podvuče crta, rast BDP je 4,2 procenta. Budžetom za narednu godinu planiran je manji – 3,1 odsto.

Ipak iz Ministarstva finansija smatraju da su ova predviđanja skromna.

– 3,1 odsto je, smatram i lično mislim, niži procenat. Sigurno kad nas biti veći BDP – ističe Zora Vidović, ministar finansija.

Ekonomisti nisu saglasni i upozoravaju da u predviđanjima treba biti oprezan.

Po njima rast BDP-a 3,1 odsto je realan. U vremenu u kojem živimo teško je, smatraju, prognozirati šta će se na ekonomskom planu desiti u narednoj godini. Više je scenarija, pa čak i da stopa rasta bude manja od planirane budžetom.

– Mislim da je ta stopa dobro postavljena s obzirom na okolnosti u kojima se razvija Republika Srpska. Čak u globalnim odnosima kakvi su sad, postoje značajni rizici da ta stopa bude i manja. Ako kulminira globalna kriza koju sad vidimo, prije svega sankcije prema Rusiji, Rusije prema EU , trgovinski rat između Kine i SAD, svi ti globalni tokovi utiču na našu privredu – kaže Milenko Krajišnik, predsjednik Fiskalnog savjeta Republike Srpske.

– U svakom slučaju bi trebalo imati taj oprezniji pristup. Ako dođe do većih poremećaja na evropskom tržištu teško je za očekivati, ukoliko bude najavljenih problema u zemljama EU, da se to na nas neće odraziti – naglašava predsjednik SVOT-a Saša Grabovac.

Ipak, ne isključuju ni mogućnost većeg rasta BDP- a. Između ostalog, navodi kao primjer vrijeme pandemije kada smo odgovarajućim mjerama Vlade i, kako kažu, fleksibilnošću naših privrednika, uspjeli da prevaziđemo negativne posljedice.

– Možemo se nadati da će i ovaj put naši privrednici naći način da se one robe koje su relativno jeftinije i imaju niži stepen tehnološkog razvoja biti traženije u EU zbog nižeg životnog standarda i zbog smanjenja proizvodnje, gdje se naši poluproizvodi koriste kao imputi u nekim njihovim granama – dodaje Grabovac.

– Veće stope bi mogli očekivati ukoliko dođe do smirivanja globalne krize i smirivanja inflacije, ali u prvom kvartalu naredne godine, ne u dugom roku – navodi Krajišnik.

Povećanje zaposlenosti, unapređenje poslovnog ambijenta i povećanje efikasnosti javnog sektora, jača konkurentnost i dugoročan rast, navedeno je u Progamu ekonomskih mjera do 2025.

Samo na taj način uz bolje globalne prilike moglo bi se očekivati i da BDP raste po većoj stopi.