“Brže do posla” sa dualnim obrazovanjem
Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić rekla je danas na Jahorini da je Srpska, procesom uvođenja dualnog obrazovanja, na dobrom putu da uskladi svoje obrazovanje sa potrebama tržišta rada. “Dualno obrazovanje nije ništa drugo nego spajanje teorije i prakse, kako bismo osposobili naše učenike za određene kompetencije i vještine da bi po završetku obrazovanja bili spremni za tržište rada ili za dalji nastavak školovanja onih koji to žele”, istakla je Trivićeva u obraćanju na “Jahorina ekonomskom forumu 2019”.
Ona je na panelu “Dualno obrazovanje – koncept za ubrzanje ekonomskog razvoja”, navela da je prošle godine u novom zakonu o srednjem obrazovanju i vaspitanju definisano dualno obrazovanje, čime se želi riješiti problem nezaposlenost mladih ljudi s jedne, te zahtjevi poslodavaca, s druge strane.
“Smatram da je to dobar okvir i da idemo ka tom cilju”, rekla je Trivićeva, dodavši da resorno ministarstvo želi da se učenici obrazuju i kod poslodavaca, definišući upisne politike, ali i politike same nastave, kako u teoretskom, tako i u praktičnom dijelu.
Prema njenim riječima, zbog toga je osnovano tripartitno vijeće od predstavnika privrede, Ministarstva, zanatsko-preduzetničke komore, zavoda za zapošljavanje, te sindikata iz oblasti obrazovanja kako bi svi zajedno bili učesnici procesa i vidjeli kako da što prije razviju puteve ka pravom dualnom obrazovanju.
Trivićeva je najavila potpisivanje sporazuma sa privrednom komorom Republike Srpske kojim bi se definisalo obrazovanje učenika kod poslodavaca, a koje bi počelo u narednoj školskoj godini u 20 kompanija.
“Imamo 20 kompanija koje će u narednoj školskoj godini sprovoditi taj oblik izvođenja praktičnog dijela nastave u samom privrednom društvu, a jedan broj njih će opremiti kabinete u tehničkim stručnim školama”, istakla je ona.
Trivićeva je najavila i reviziju i standardizaciju svih 119 zanimanja koja postoje u zakonskim okvirima, te dodala da će ona pokazati da li je to puno ili malo, s obzirom da postoje neka zanimanja od prije 40 godina.
Sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće u Privrednoj komori Republike Srpske Aleksandra Mihajlović Bijelić ponovila je da je dualno obrazovanje u Srpskoj bitno za društvo, preduzeća, ali i za učenike.
Prema njenim riječima, prednost za društvo je u tome što se vrši usklađivanje sa potrebama privrede, smanjuje se broj nezaposlenih, te povećava zapošljavanje mladih ljudi.
“Prednosti za preduzeća se ogledaju u dugoročnom rješavanju pitanja kvalifikovanih kadrova, dok bi djeca bila brže uključena u proces rada, zaposlila bi se odmah po završetku škole, a imali bi izgrađen odnos prema poslu”, istakla je Bijelićeva.
Prema njenim riječima, dualno obrazovanje se sprovodi u NJemačkoj, Švajcarskoj i Austriji, gdje je uključeno mnogo aktera, od kojih su najvažniji ministarstvo prosvjete, škole, poslodavci.
Bijelićeva je navela da su zemlje zapadnog Balkana na različitom stepenu primjene dualnog obrazovanja, naglasivši da je Srbija lider u regionu.
Kada je o ovoj temi riječ, predstavnik Centra za dualno obrazovanje i obrazovne politike Privredne komore Srbije Ivana Kovačević rekla je da se donošenjem zakona 2017. godine u potpunosti implementira ovaj model obrazovanja.
“Mi smo i ranije počeli da govorimo o dualnom obrazovanju, odnosno njegovim elementima jer u Srbiji posluje veliki broj njemačkih i austrijskih firmi”, rekla je Kovačevićeva, dodavši da se u Srbiji ne primjenjuje model koji je u NJemačkoj.
Prema njenim riječima, osnovna razlika je to što učenik u NJemačkoj ima status zaposlenog, a u Srbiji su to i dalje učenici koji uče kroz rad.
Kovačevićeva je istakla da je veliku ulogu u uvođenju dualnog obrazovanja u Srbiji imala Privredna komora, jer su putem nje privrednici ukazivala na dobre modele obrazovanja zemalja u okruženju.
“Kroz priču i razgovor prepoznat je model dualnog obrazovanja, tako da su privredne komore Srbije i Austrije potpisale memorandum kojim su bili pokriveni različiti sektori u industriji i uslugama, što je proizvelo uvođenje novih obrazovnih profila, koji su bili potrebni srpskoj privredi”, naglasila je ona.
Novosti plus