BOJAN JOKANOVIĆ O SVOJIM ILUSTRACIJAMA U JEZIKOLOVCU
„SLIKA“ POMAŽE DA SE PRAVOPIS LAKŠE UČI
Književno-likovna brošura sa pravopisnim rješenjima koja simbolično nosi naziv „Jezikolovac“ uskoro će se naći u upotrebi u vrtićima i školama, te predstvalja jedan novi „izazov“ u borbi za pravopis, koji je prema ocjeni stručnjaka ugrožen. Da bi ova brošura bila što zanimljivija i prihvatljivija, urađena je sa ilustracijama, a njihov autor je Bojan Jokanović.
Jokanović je profesor pravoslavne vjeronauke u Doboju, a poznat i kao veliki borac za pravopis, koji o njemu progovara kroz ilustracije u kojima često ima i humora. On smatra da je tako lakše učiti i djeci, ali i odraslima, te je baš zato i odabrao taj način borbe za pravopis.
– Crtao sam naslovnu stranu i trideset tematskih ilustracija za književno-likovnu brošuru s pravopisnim rješenjima. Udruženje lektora Republike Srpske uz pomoć grada Banjaluka objavilo je ovu brošuru, a ona će biti podijeljena svim vrtićima i osnovnim školama u Banjaluci, kaže Jokanović. Brošura se sastoji od 30 pjesmica sa tematskim ilustracijama, a ove zabavne pjesmice pojašnjavaju palatalizaciju, jednačenje suglasnika, nepostojano „a“, veliko i malo slovo, skraćenice, prisvojne pridjeve. Upravo bi pomenuta brošura mogla biti od velike koristi, jer je potrebno da se pravopis „učvrsti“ u školskim klupama. Kako navode stručnjaci ova brošura je urađena tako da bude koristan priručnik u nastavi, tj. da nastavnici srpskog jezika i književnosti uvrste ove pjesme u nastavu kada obrađuju određene nastavne teme, jer je dobro poznato da djeca najlakše uče putem vizuelnog sadržaja.
– Smatram da je izuzetno važan vizuelni oblik učenja, ilustracije su zanimljive svima, tako smo mi kao djeca, čim uđemo u školsku biblioteku prvo tražili ilustrovane knjige, koje su bile daleko zanimljivije za učenje od knjiga koje sadrže samo tekst, objašnjava Jokanović.
Prateći školstvo, medije i društvene mreže, Jokanović kaže da je uvidio koliko je nepismenost „nagrizla pravopis“. On navodi da se često dešava i to da jedni drugima žmirimo na gramatičke greške, a samim tim urušavamo cjelokupno obrazovanje i nivo pismenosti, što je poražavajuće za naše društvo. – Nepismenost je zaista uzela maha, danas nažalost nije sramota biti nepismen, ljudi ne pridaju važnost tome, pravdajući svoju ljenost. Ljudi koji prate moj rad su većinom pismeni, oni kojima je upućen sizifovski rad, takve ne zanima to. Slučajno sam uradio ilustraciju NE ZNAM, poslije nje sam nastavio serijal na molbu prijatelja i rodila se jedna korisna priča, pojašnjava nam Bojan kako je on počeo svoj doprinos. Da bi njegov rad vidjelo što više ljudi, organizuje izložbe, a njegovi poznanici takođe na razne načine promovišu sve njegove aktivnosti. – Često imam izložbe, a ljudi koji prepoznaju važnost mog djelovanja organizuju promocije mog rada. Do sada sam mnogo puta izlagao „Sizifov rad“ u našoj zemlji, ali i zemljama regiona, kaže Bojan. Pošto je nepismenost svakog dana na sve većem nivou od pismenosti, ne fali mu ideja za ilustracije. – Inspiraciju nažalost nije potrebno tražiti, jer smo toliko nepismen narod i ima je u izobilju, kaže naš sagovornik.
On navodi da su vrlo rijetki ljudi koji vode računa o pravopisu, što može dokazati većina komentara na portalima. Pa je mnogo puta zapazio da su čak učitelji nepismeni, ali i novinari… – Table pune gramatičkih grešaka se nalaze na ulicama, parkovima, javnim institucijama. Školovani ljudi od kojih se očekuje nivo kulture i pismenosti su sve više u deficitu, pa ne čudi činjenica da je sve više i onih koji ne uviđaju problem nepismenosti, zaključuje Jokanović.
