Nema sumnje, kava je jedno od najpopularniji bezalkoholnih pića. Iza nafte druga je najtraženija roba na svijetu, a za nju se često kažu da je crna ko’ vrag, vrela ko’ pakao, nježna poput anđela i slatka poput ljubavi… Povijest kave seže daleko u prošlost, a iako je nekad bila zabranjena, danas je jedno od rijetkih pića koje se konzumira na baš svakom kontinentu. U Europi je najveći potrošač kave po osobi Finska, zemlja u kojoj svaki stanovnik godišnje troši oko 12 kilograma tog crnog praha. No, Hrvatska i zemlje u susjedstvu također ne zaostaju za tom statistikom, a nerijetko se kaže kako su najveći ljubitelji kave na Balkanu – Sarajlije.

Kultura ispijanja kave u Bosni i Hercegovini seže stoljećima unatrag, a u glavnom gradu te zemlje ona nije samo još jedan običan napitak, već dio lokalne kulture i svakodnevnog života. Tradicionalna bosanska kava, pripremljena u džezvi i poslužena s rahatlokumom, neizostavan je dio društvenog života. Stanovnici Sarajeva poznati su po tome da piju kavu više puta dnevno, bilo kod kuće, na poslu ili u brojnim kafićima i baštama koje krase grad.

Riječ kava, kao i njene varijante kafa i kahva, potječe od turske riječi kahve, koja vuče korijene iz arapskog izraza qahwah. Povijest kave na našim prostorima seže stoljećima unatrag, a prati put Osmanlija koji su je donijeli s Bliskog istoka, preko Jemena i Arabije, pa sve do Istanbula i Balkanskog poluotoka.

Prema pisanju portala Sarajevska Sehara, kava se u BiH isprva posluživala isključivo u domovima bogatih obitelji te je simbolizirala status i luksuz. No, s vremenom je postala dostupna širem sloju društva. U sarajevskoj čaršiji počele su nicati prve kafane, koje su ubrzo postale središta društvenog života. Iz užurbanih trgovačkih ulica običaj ispijanja kave proširio se i na sarajevske mahale i sokake, te je ulazio u domove i tako postao nezaobilazan dio svakodnevne kulture.

Kava se u Sarajevu poslužuje u tradicionalnom „kahvenom takumu“, specifičnom setu za serviranje koji nosi simboliku i eleganciju prošlih vremena. Takum se sastoji od table, odnosno bakrene tacne, na kojoj se nalazi džezva, posuda s dugom drškom u kojoj se kuha kava, te šećerluka, posudice namijenjene šećeru i nezaobilaznom rahatlokumu. Za potpuni doživljaj tu su i fildžani – male šoljice bez drške, iz kojih se kava pije polako, s uživanjem.

Pravilno ispijanje kave zahtijeva strpljenje i poštivanje tradicije. Prvi gutljaj obično se uzima nakon kratkog čekanja, kako bi se talog slegao, a okus u potpunosti razvio. Često se uz kavu poslužuje i čaša hladne vode, koja pomaže u čišćenju nepca i omogućava da se u potpunosti osjeti bogata aroma ovog napitka. Sarajevske kafane, naročito one u Baščaršiji, prava su mjesta za doživljaj autentične bosanske kave. Uz lagane razgovore i miris svježe pripremljene „kahve“, ovdje se svaki posjetitelj osjeća kao dio bogate povijesti i kulture grada.

Nedavno je cijelom regijom odzvonila vijest kako je glavni grad BiH proglašen najboljom svjetskom destinacijom za 2025. godinu, po izboru čitatelja National Geographic Travela. „Sarajevo i dalje inspirira znatiželjne putnike iz cijelog svijeta te nije ni čudo što je uvjerljivo pobijedio u ovogodišnjem izboru čitatelja. Krase ga višestoljetna povijest isprepletena s njegovom prirodnom ljepotom, poput rijeke Miljacke koja teče ispod više od desetak mostova, uključujući Latinsku ćupriju i Skenderiju, te pješački most koji je, prema lokalnoj predaji, izgrađen od istih materijala kao i Eiffelov toranj“, pisao je poznati magazin krajem prošle godine.

No, to je samo dio prekrasnog mozaika koji čini gotovo savršenu turističku sliku. Grad na obali Miljacke, složit će se mnogi, zaista ima „ono nešto posebno“ i vrijedi ga doživjeti u sva četiri godišnja doba.

izvod : putni kofer:hr.