Alarmantan izvještaj: Penzioni sistemi u više evropskih zemalja pred kolapsom !

Siromaštvo u starijoj dobi postaće pravilo za veliki dio evropskog stanovništva ako sadašnje politike penzionisanja ne budu reformisane. “Jedan od pet Evropljana već je u riziku da u starosti živi u siromaštvu”, rekla je Petra Hielkema, funkcioner Evropskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovne penzije (EIOPA) sa sjedištem u Frankfurtu.

“A ako zatim pogledate samo žene, njihov je rizik za to 30 odsto veći”, rekla je Hielkema u intervjuu za Politico. I sve je gore: stanovništvo Evrope brzo stari, a za četrdeset godina biće samo 1,5 radnika na svakog penzionera. To je upola manje od sadašnjeg postotka.

Evropa ima problem sa penzionim sistemima

“Neke od evropskih zemalja već sada su na tom nivou. A to je neodrživo. Evropa ima penzijski problem i zemlje koje nemaju snažne dopunske penzione sisteme zaista su u velikom riziku”, rekla je Hielkema.

Godinama je standardni evropski model bio oslanjanje na državni penzioni sistem koji će se brinuti za građane u starosti. Međutim, kako ljudi žive duže, a natalitet pada, trošak finansiranja tih sistema snažno raste. Dodajte tome i druge troškove starenja stanovništva, poput zdravstva i brige za starije, i račun za porezne obveznike postaje vrtoglav.

Jedan od odgovora jest stvaranje komplementarnih privatnih ili strukovnih penzionih sistema kako bi ljudi imali ličnu zalihu penzione štednje na koju se mogu osloniti u penziji. Skandinavske zemlje najbolje su pripremljene za nadolazeću krizu.

Imaju više različitih izvora za penzionere: sistem tekućeg finansiranja (pay-as-you-go), strukovne penzione fondove, što znači da dok radite tako i  štedite za penziju, te dodatna ulaganja u penzione proizvode.

Ipak, mnoge zemlje, posebno u istočnoj i južnoj Evropi, uglavnom se oslanjaju na državne penzije i imaju niže penzije u odnosu na plate. U mnogim slučajevima građani nisu zaista svjesni svoje situacije jer im javna tijela i poslodavci ne pružaju potpuni pregled njihovih penzionih prava.

Nadležnost je na nacionalnom nivou

Brisel može učiniti malo više od davanja preporuka jer je nadležnost na nacionalnom nivou. Ipak, Hielkema, Nizozemka koja od 2021. vodi tijelo za strukovne penzije, uvjerena je da postoji “momentum” za veliku promjenu koja će EIOPA-i dati veću ulogu.

“Prvo, vidimo da problem postaje sve veći, a isto vide i pojedine vlade. I drugo, budimo iskreni, zašto su penzije na dnevnom redu? Zato što nam trebaju veća ulaganja, a jedan od načina da ih povećamo jest preusmjeriti štednju s bankovnih računa u investicione proizvode”, rekla je Hielkema.

Do kraja godine Evropska komisija predložiće da vlade uspostave digitalne račune za štednju i ulaganja dostupne svakom građaninu, sisteme za praćenje penzija, nadzorne ploče za komuniciranje penzionih prava te porezne podsticaje kako bi štednja za penziju bila privlačnija. Preispitaće i pravila EU-a za penzione fondove i penzione investicione proizvode.

Ključna mjera u paketu jest sistem automatskog uključivanja ljudi u strukovne penzione fondove, slično onome što već postoji u Ujedinjenom Kraljevstvu, Poljskoj i Italiji. “Automatski, bićete uključeni u penzione fondove ako radite. Ako to ne želite, morate se samostalno isključiti.”

Tema penzija politički je eksplozivna

Trenutno se, rekla je Hielkema, ljudi mogu odlučiti uključiti za strukovnu penziju, ali zbog inercije to čini malo ko. “Pretpostavka je da će inercija djelovati i u suprotnom smjeru”, rekla je funkcioner EIOPA-e, što znači da bi se malo ljudi isključilo. Ondje gdje postoji, mehanizam funkcioniše i dovodi do toga da više ljudi štedi kroz posao za svoju penziju.

“Ideja je imati nešto što je dostupno i za samozaposlene osobe ili radnike u gig ekonomiji, kako bismo osigurali da i oni mogu štedjeti za kasnije”, dodala je Hielkema. Na kraju, nacionalne vlade moraju pokrenuti takve reforme, a tema penzija politički je eksplozivna.

Francuska vlada Françoisa Bayroua izgubila je podrškuu Socijalista kada radnici i poslodavci nisu uspjeli postići dogovor o penzijskim reformama. Ovoga ljeta njemački kancelar Friedrich Merz predložio je da mladi štede za svoju penziju, što je izazvalo oštar odgovor sindikata u odbranu državnog penzionog sistema.

Koliko je toga u igri? U Njemačkoj štednja u okviru strukovnih penzija iznosi 267 milijardi evra, dok u Švedskoj, zemlji koja ima osam puta manje stanovnika od Njemačke, ali u kojoj skoro svako ima penzioni fond, štednja u strukovnim penzijama iznosi 516 milijardi evra, odnosno 92 posto BDP-a, prenosi Index.hr.