Nove struje arhitekture koje mijenjaju arhitektonski ID regije 1 !

S otoka Hvara, put nas vodi u Beograd gdje nas je privukao rad i inovativan pristup globalno poznatog ureda FREYA Architects, finalista ovogodišnje WAF (World Architecture Festival) nagrade.

Osnivačica ureda, Kristina Koivistoinen Khatlamdziian, smatra da je arhitektura uvijek bila jedan od alata za oblikovanje vrijednosti i trendova u društvu, a i danas je tako. “Kvalitetna arhitektura i smisleni dizajn važan su znak punopravnog društva i njegove samoidentifikacije.

Balkan je jedinstveno mjesto gdje se stvara puno unificirane arhitekture koja se može graditi bilo gdje. U isto vrijeme, čini se da se zahtjev arhitektonske zajednice za kontekstom već oblikuje i uskoro bismo mogli vidjeti nešto jedinstveno za našu regiju.

“ Zato FREYA arhitekti njeguju pristup traženja lokalnog identiteta kroz moderan pogled. Ured je to koji voli brutalizam, favorizira sirovo i jednostavno.

Njihovi pristupi su radikalni, a lako ih je zavoljeti. Oslobođeni ideje da arhitektura mora biti ispeglana poput Photoshop fotografija, donose dašak brutalističke energije, podzemne scene koja se isprepliće s ljudima kroz arhitekturu.

Kad bi ovaj ured bio glazba, bio bi sirovi techno, prenoseći silovitu energiju koju ovaj ured odašilje. “Želimo da korisnici naših prostora osjete da se upravo to iskustvo može dogoditi samo u toj određenoj regiji. Na taj način želimo da se više povežu s mjestom i njegovim korijenima.

Puno proučavamo i inspirirani smo beogradskim brutalizmom i smatramo ga pravim nasljeđem zemlje! Jedan od primjera brutalističkog utjecaja je naš projekt Chernyi Cooperative Coffee Roasters, gdje smo unijeli mnogo brutalističkih arhitektonskih elemenata u prostor.“

Lako biste pomislili da radikalnost ne mari za emociju, no želja ovog arhitektonskog ureda jest prenijeti emociju, a ne samo stvarati beznačajne prostore.

Njihov neispunjeni san u arhitekturi?

“Vidimo veliki potencijal u hotelijerstvu na Balkanu zbog geografske i ekonomske situacije u Europi, regija postaje sve popularnija među turistima. Stoga je naš sljedeći san stvoriti projekte koji bi razvijali hotelsku i turističku industriju. Naš glavni cilj u arhitekturi i dizajnu je stvaranje značenja. Postoji mnogo besmislenih prostora koji stvaraju prazninu i frustraciju. Naš pristup dizajnu prostora je u stvaranju materijalnog okruženja oko ljudskih emocija i refleksija. U konačnici, samo su osjećaji pojedinaca važni i utječu na svijet, dajući nam podršku u kaosu.“

PROJEKT V ARHITEKTURA iz Bosne i Hercegovine

PROJEKT V arhitektura je ured koji s nevjerojatnom pažnjom i skladom stvara svoja arhitektonska djela, gotovo poput savršene scenografije. Nedavno je privukao pažnju mnogih, pa i moju, jer njihovi su interijeri poput perfektno iscrtanih slika – skladni i harmonični. Zemlja, kao ton i kao početak svega, predstavlja nit vodilju koja ih najbolje opisuje. U fokusu im je održivost te suradnja s prirodom, koju čovjek mora uzeti u obzir. Upravo zbog toga su mi toliko zanimljivi.

Vernes Čaušević, osnivač ureda i kolegica Lucy Dinnen podijelili su s nama svoje viđenje moderne arhitekture, kojim su nas ponovno vratili na početak ove priče i klimatske promjene bez presedana. “Građevinska industrija je odgovorna za gotovo 40% globalne potrošnje energije i 30% globalnog otpada.

Naša regija je posebno osjetljiva na to, stoga vjerujemo da je uloga nas arhitekata odgovoriti na te izazove. Zato su svi naši projekti dizajnirani ili izgrađeni manifesti  kroz koje stvaramo arhitekturu koja je ekološki održivija i društveno odgovornija te poboljšava živote ljudi koji je koriste.“

Njihov projekt Zemlja o kojem smo vam nedavno pisali, dočarava točno kako o dizajnu razmišljaju – njihov ekološki održiv adaptirani stan u Sarajevu nastoji ponovno izgraditi osjećaj mjesta, doma i zajedničkog identiteta kroz arhitektonske inovacije”.

S obzirom na višegodišnje iskustvo rada u velikim arhitektonskim uredima u Londonu, Vernes nam uspoređuje arhitektonsku scenu u BiH kojom i objašnjava djelovanje na sceni, koja je, daleko od idealne. “Mi se, poput mnogih mlađih studija, borimo da dobijemo prilike raditi na većim javnim projektima zbog nedostatka otvorenih javnih natječaja.

Što znači da često radimo na alternativnim projektima za privatne klijente, nevladine organizacije i umjetnike ili na samoinicijativnim projektima; poput našeg Malog Ministarstva Znanja ili Mirovnog Centra Most Mira, s kojim smo osvojili međunarodnu LafargeHolcim Europsku Srebrnu Nagrada za Održivu Gradnju na Venecijanskom bijenalu 2021 godine.“

Njihov neispunjeni san u arhitekturi?

“Voljeli bismo realizirati trenutne neizgrađene projekte koje radimo u BiH i HR, te početi graditi projekte veće skale u BiH i široj regiji. Koristeći naš jedinstveni pristup dizajnu i stručnost u održivoj gradnji, željeli bismo promijeniti javni diskurs oko arhitekture kako bismo promovirali eksperimentalniji, održiviji i etičniji izgrađeni svijet.

Predajemo u UK i diljem Europe iz Sarajeva, a kombinacija istraživanja, prakse i predavanja je ključna za naš pristup kao studija. Voljeli bismo predavati više u regiji, tako da možemo izravno doprinijeti budućnosti struke lokalno i regionalno.”

izvor : VOGUE